hrcak mascot   Srce   HID

Izlaganje sa skupa
https://doi.org/10.17234/SocEkol.26.1.5

Europska bioetika: nova povijest za novu budućnost

Amir Muzur ; Department of Social Sciences and Medical Humanities, University of Rijeka – School of Medicine, Rijeka, Croatia

Puni tekst: engleski, pdf (178 KB) str. 61-70 preuzimanja: 282* citiraj
APA 6th Edition
Muzur, A. (2017). European Bioethics: A New History Guaranteeing a New Future. Socijalna ekologija, 26 (1-2), 61-70. https://doi.org/10.17234/SocEkol.26.1.5
MLA 8th Edition
Muzur, Amir. "European Bioethics: A New History Guaranteeing a New Future." Socijalna ekologija, vol. 26, br. 1-2, 2017, str. 61-70. https://doi.org/10.17234/SocEkol.26.1.5. Citirano 12.07.2020.
Chicago 17th Edition
Muzur, Amir. "European Bioethics: A New History Guaranteeing a New Future." Socijalna ekologija 26, br. 1-2 (2017): 61-70. https://doi.org/10.17234/SocEkol.26.1.5
Harvard
Muzur, A. (2017). 'European Bioethics: A New History Guaranteeing a New Future', Socijalna ekologija, 26(1-2), str. 61-70. https://doi.org/10.17234/SocEkol.26.1.5
Vancouver
Muzur A. European Bioethics: A New History Guaranteeing a New Future. Socijalna ekologija [Internet]. 2017 [pristupljeno 12.07.2020.];26(1-2):61-70. https://doi.org/10.17234/SocEkol.26.1.5
IEEE
A. Muzur, "European Bioethics: A New History Guaranteeing a New Future", Socijalna ekologija, vol.26, br. 1-2, str. 61-70, 2017. [Online]. https://doi.org/10.17234/SocEkol.26.1.5

Sažetak
Mnoge promjene koje su se u bioetici dogodile posljednjih dvadesetak godina zahtijevaju ponovno ozbiljno razmatranje njene povijesti. Naime, sve do kraja 20. stoljeća anglo-saksonska „biomedicinska etika” (koja je nerijetko posuđivala pojam „bioetike” od V. R. Pottera, pri čemu je namjerno zanemarivala Potterovu definiciju tog pojma), nastala na Sveučilištu u Georgetownu, i sastavljena od četiri glavna principa, postala je globalno poznata doktrina, koju je promicao Kennedy Institute of Ethics (Kennedyjev institut za etiku), uz pomoć svojih studenata, financijskih resursa i političke moći. Do tada, većina Europe vrlo je sporo prihvaćala pojam „bioetike“ kojeg je, s pravom, smatrala nepotrebnim američkim „uvoznim proizvodom“, dok se pokušaji da se ta ideja europeizira kroz reviziju njenih principa nisu pokazali posebno uspješnima. Međutim, otkrićem radova Fritza Jahra 1997. godine, europska bioetika pronašla je svoju izgubljenu genealogiju, a kroz nju i opravdanost zastupanja poštovanja prema vrijednostima koje nisu nužno morale biti američke. Tako je u sklopu bioetike koju odlikuje jahrovski „imperativ“, svoje mjesto pronašlo i raznoliko, filozofsko, religijsko i kulturno europsko naslijeđe, dok je Potterov rad ponovno valoriziran. Ova „fuzija“, te supstancijalno i metodološko produbljivanje i širenje discipline, uskoro je postalo privlačno i središtima i pojedincima u Latinskoj Americi i Aziji. Danas možemo sa sigurnošću govoriti o kraju „bioetike u Europi“ i početku „europske bioetike“, sa svim složenostima i međuovisnostima njezinih varijacija – mediteranske, njemačke, francuske, srednjo- i istočno-europske, i drugih. Njihove sličnosti nam pomažu da prevladamo strah od „nepremostivog“ moralnog relativizma, ali i da izbjegnemo pogrešno razumijevanje globalne bioetike kao pukog popisa nacionalnih bioetika. U svrhu oblikovanja „univerzalnije bioetike“, u ovom su nam se radu posebno korisne pokazale ideje Fritza Jahra, Van Rensselaera Pottera, Diega Gracie Guilléna, te integrativne bioetike koju promiče nekolicina jugoistočno-europskih autora.

Ključne riječi
europska bioetika; Fritz Jahr; Van Rensselaer Potter

Hrčak ID: 185520

URI
https://hrcak.srce.hr/185520

[engleski] [njemački]

Posjeta: 570 *