hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.47960/2712-1844.2017.3.9

Stjepan/Ahmedpaša Hercegović (1456.?-1517.) u svjetlu dubrovačkih, talijanskih i osmanskih izvora

Petar Vrankić ; Kath.-Theologische Fakultät der Universität Augsburg, Germany

Puni tekst: hrvatski, pdf (524 KB) str. 9-67 preuzimanja: 1.034* citiraj
APA 6th Edition
Vrankić, P. (2017). Stjepan/Ahmedpaša Hercegović (1456.?-1517.) u svjetlu dubrovačkih, talijanskih i osmanskih izvora. Hercegovina, (3), 9-67. https://doi.org/10.47960/2712-1844.2017.3.9
MLA 8th Edition
Vrankić, Petar. "Stjepan/Ahmedpaša Hercegović (1456.?-1517.) u svjetlu dubrovačkih, talijanskih i osmanskih izvora." Hercegovina, vol. , br. 3, 2017, str. 9-67. https://doi.org/10.47960/2712-1844.2017.3.9. Citirano 26.01.2021.
Chicago 17th Edition
Vrankić, Petar. "Stjepan/Ahmedpaša Hercegović (1456.?-1517.) u svjetlu dubrovačkih, talijanskih i osmanskih izvora." Hercegovina , br. 3 (2017): 9-67. https://doi.org/10.47960/2712-1844.2017.3.9
Harvard
Vrankić, P. (2017). 'Stjepan/Ahmedpaša Hercegović (1456.?-1517.) u svjetlu dubrovačkih, talijanskih i osmanskih izvora', Hercegovina, (3), str. 9-67. https://doi.org/10.47960/2712-1844.2017.3.9
Vancouver
Vrankić P. Stjepan/Ahmedpaša Hercegović (1456.?-1517.) u svjetlu dubrovačkih, talijanskih i osmanskih izvora. Hercegovina [Internet]. 2017 [pristupljeno 26.01.2021.];(3):9-67. https://doi.org/10.47960/2712-1844.2017.3.9
IEEE
P. Vrankić, "Stjepan/Ahmedpaša Hercegović (1456.?-1517.) u svjetlu dubrovačkih, talijanskih i osmanskih izvora", Hercegovina, vol., br. 3, str. 9-67, 2017. [Online]. https://doi.org/10.47960/2712-1844.2017.3.9

Sažetak
Knez Stjepan Hercegović Kosača, prvotno najmlađi i sigurno
najomiljeniji sin hercega Stjepana Vukčića Kosače,
postavši kasnije Ahmed-paša Hercegović, vrlo ugledni
i uspješni osmanski zapovjednik, upravitelj, ministar,
veliki vezir, diplomat, državnik i pjesnik, ostaje i dalje
djelomično kontroverzna ličnost u južnoslavenskim, talijanskim
i turskim povijesnim prikazima. Nije ni danas
lako točno prikazati njegov životni put. Povjesnici se ne
slažu u podrijetlu i imenu njegove majke, godini rođenja,
slanju ili odlasku na dvor sultana Mehmeda Osvajača,
sukobu s polubratom, hercegom Vlatkom, uspjelom ili
neuspjelom preuzimanju oporukom utvrđenoga naslijeđa njegova oca Stjepana i majke Barbare, založenog u
Dubrovniku, godini ženidbe, broju žena i broju vlastite
djece, te o broju i mjestu najvažnijih državnih službi iz
njegova četrdesetogodišnjeg osmanskog životnog puta. U
ovom prilogu autor pokušava unijeti više svjetla u gotovo
sva sporna pitanja služeći se prvenstveno, danas dostupnim,
objavljenim i neobjavljenim vrelima te dostupnom
bibliografijom u arhivima i knjižnicama Dubrovnika,
Venecije, Milana, Firence, Riminija, Sarajeva i Istanbula.

Ključne riječi
Stjepan Hercegović/Ahmed-paša Hercegović; herceg Stjepan; hercežica Jelena; hercežica Barbara; hercežica Cecilija; Dubrovnik; Carigrad; talaštvo; konverzija na islam; herceg Vlatko; sultan Mehmed II.; sultan Bajazid II.; borba za obiteljsko naslijeđe; djeca Ahmed-paše

Hrčak ID: 187165

URI
https://hrcak.srce.hr/187165

[engleski]

Posjeta: 1.331 *