hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.21857/yl4okf7829

SOCIO-PROSTORNI ASPEKTI RAZVOJA SJEVEROZAPADNE HRVATSKE: IZMEĐU NORMIRANJA I PRAKSI

Anka Mišetić ; Arhitektonski fakultet – Studij dizajna, Zagreb

Puni tekst: hrvatski, pdf (496 KB) str. 197-211 preuzimanja: 189* citiraj
APA 6th Edition
Mišetić, A. (2017). SOCIO-PROSTORNI ASPEKTI RAZVOJA SJEVEROZAPADNE HRVATSKE: IZMEĐU NORMIRANJA I PRAKSI. Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, (28), 197-211. https://doi.org/10.21857/yl4okf7829
MLA 8th Edition
Mišetić, Anka. "SOCIO-PROSTORNI ASPEKTI RAZVOJA SJEVEROZAPADNE HRVATSKE: IZMEĐU NORMIRANJA I PRAKSI." Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, vol. , br. 28, 2017, str. 197-211. https://doi.org/10.21857/yl4okf7829. Citirano 06.12.2019.
Chicago 17th Edition
Mišetić, Anka. "SOCIO-PROSTORNI ASPEKTI RAZVOJA SJEVEROZAPADNE HRVATSKE: IZMEĐU NORMIRANJA I PRAKSI." Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin , br. 28 (2017): 197-211. https://doi.org/10.21857/yl4okf7829
Harvard
Mišetić, A. (2017). 'SOCIO-PROSTORNI ASPEKTI RAZVOJA SJEVEROZAPADNE HRVATSKE: IZMEĐU NORMIRANJA I PRAKSI', Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, (28), str. 197-211. https://doi.org/10.21857/yl4okf7829
Vancouver
Mišetić A. SOCIO-PROSTORNI ASPEKTI RAZVOJA SJEVEROZAPADNE HRVATSKE: IZMEĐU NORMIRANJA I PRAKSI. Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin [Internet]. 2017 [pristupljeno 06.12.2019.];(28):197-211. https://doi.org/10.21857/yl4okf7829
IEEE
A. Mišetić, "SOCIO-PROSTORNI ASPEKTI RAZVOJA SJEVEROZAPADNE HRVATSKE: IZMEĐU NORMIRANJA I PRAKSI", Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, vol., br. 28, str. 197-211, 2017. [Online]. https://doi.org/10.21857/yl4okf7829
Puni tekst: engleski, pdf (496 KB) str. 210-211 preuzimanja: 104* citiraj
APA 6th Edition
Mišetić, A. (2017). SOCIO-SPATIAL ASPECTS OF THE DEVELOPMENT IN NORTH-WEST CROATIA: BETWEEN NORMATIVE ACTS AND PRCTICES. Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, (28), 210-211. https://doi.org/10.21857/yl4okf7829
MLA 8th Edition
Mišetić, Anka. "SOCIO-SPATIAL ASPECTS OF THE DEVELOPMENT IN NORTH-WEST CROATIA: BETWEEN NORMATIVE ACTS AND PRCTICES." Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, vol. , br. 28, 2017, str. 210-211. https://doi.org/10.21857/yl4okf7829. Citirano 06.12.2019.
Chicago 17th Edition
Mišetić, Anka. "SOCIO-SPATIAL ASPECTS OF THE DEVELOPMENT IN NORTH-WEST CROATIA: BETWEEN NORMATIVE ACTS AND PRCTICES." Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin , br. 28 (2017): 210-211. https://doi.org/10.21857/yl4okf7829
Harvard
Mišetić, A. (2017). 'SOCIO-SPATIAL ASPECTS OF THE DEVELOPMENT IN NORTH-WEST CROATIA: BETWEEN NORMATIVE ACTS AND PRCTICES', Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, (28), str. 210-211. https://doi.org/10.21857/yl4okf7829
Vancouver
Mišetić A. SOCIO-SPATIAL ASPECTS OF THE DEVELOPMENT IN NORTH-WEST CROATIA: BETWEEN NORMATIVE ACTS AND PRCTICES. Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin [Internet]. 2017 [pristupljeno 06.12.2019.];(28):210-211. https://doi.org/10.21857/yl4okf7829
IEEE
A. Mišetić, "SOCIO-SPATIAL ASPECTS OF THE DEVELOPMENT IN NORTH-WEST CROATIA: BETWEEN NORMATIVE ACTS AND PRCTICES", Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, vol., br. 28, str. 210-211, 2017. [Online]. https://doi.org/10.21857/yl4okf7829

Sažetak
Odnos društva i prostora karakteriziran je dinamikom načina života, vrijednosti, normi i običaja koji pokreću razvojne procese. U taj odnos kulture i prirode, čovjek unosi društvene vrijednosti kojima djeluje na prirodne resurse. Stoga, socio-prostorna analiza uključuje različite aspekte: ekološki, ambijentalni, ekonomski, socijalni, kulturni, a odgovornost za različite procese kojima se prostor transformira može se pripisati različitim socijalnim akterima, među kojima lokalna zajednica ima posebnu ulogu. Suvremene planerske prakse, na temelju koncepata komunikativnog planiranja, sve više naglašavaju primjerenost pristupa „odozdo“ i važnost uključivanja lokalne zajednice u sve faze planiranja i implementacije prostornih strategija. Pri tome treba naglasiti konsenzus oko dvije vrijednosti: ekološke i socijalne održivosti. Na njima se, posljedično, oblikuju i kriteriji djelovanja. Ekološka održivost odnosi se na zaštitu cjeline života i životnih uvjeta. Socijalna održivost odnosi se na uvođenje participativnog procesa, postizanje uravnotežene zajednice, socijalne kohezije i zajednice koja je pravedna, raznovrsna, povezana i demokratična. Ovim se nastoji osigurati razvoj koji bi bio ekološki održiv i socijalno nekonfliktan. Analiza socio-prostornog razvoja Sjeverozapadne Hrvatske obuhvatila je pet županija:. Na prvoj razini analizirani su prostorni planovi pet županija s ciljem da se utvrdi u kojoj mjeri uključuju dimenzije socijalne i ekološke održivosti. Na drugoj strani razmatrani su rezultati dva istraživanja stavova lokalnog stanovništva u pogledu participacije u zajednici i stavova o okolišu i rizicima. Rezultati su pokazali da je koncept ekološke održivosti prihvaćen od strane lokalnog stanovništva i uključen u plansku dokumentaciju. S druge strane, koncept socijalne održivosti nije uključen u županijske planove. Lokalna javnost kao partner, participacija, informiranje i jačanje lokalne demokracije nije implementirana u prostorne planove. Anketna istraživanja pokazala su da su ekološke vrijednosti visoko su izražene i čine dobru vrijednosnu osnovu razvoja. U pogledu praksi socijalne održivosti, oko 30% lokalnih stanovnika ovog prostora, u svakodnevnom životu sudjeluje u participativnom procesu. Rezultati upućuju na potrebu da se usklade normativna razina i svakodnevne prakse. Ideju o lokalnoj javnosti kao partneru u planiranju potrebno je afirmirati i na normativnoj razini, kroz prostorne planove, kako bi se ojačale demokratske procedure i stvorio okvir za efikasnije djelovanje civilnog sektora koji već i sada djeluje u lokalnim zajednicama.

Ključne riječi
Sjeverozapadna Hrvatska; lokalna zajednica; prostorno planiranje; participacija; socijalna održivost; ekološka održivost

Hrčak ID: 191529

URI
https://hrcak.srce.hr/191529

[engleski]

Posjeta: 460 *