Numizmatičke Vijesti, Vol. 59 No. 70, 2017.
Izvorni znanstveni članak
Neke osobitosti recentne hrvatske ekonomske i monetarne povijesti
Branko Matić
orcid.org/0000-0002-4495-9059
; Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku, Osijek, HR
Sažetak
Biti suvremenik stvaranja novoga novčanog sustava privilegij je malo generacija. Taj naš privilegij još je i veći zato što su se te aktivnosti u Hrvatskoj odvijale u iznimnim i osobito složenim uvjetima (raspad jedne državne zajednice u kojoj se Hrvatska nalazila, okupacija dijela hrvatskoga državnoga teritorija, agresija na nju i rat te sve posljedice koje te okolnosti donose). Složenost takvih prilika znatno je utjecala na novčarstvo i načine uređenja novčarskih pitanja. U relativno kratkom razdoblju (od prosinca 1991. do rujna 1997.) na teritoriju Hrvatske
egzistirala su četiri novčana sustava koja su se dijelom vremenski poklapala (dva novčana sustava suverene države te dva novčana sustava okupatorske vlasti). Kao rezultat aktivnosti monetarnih vlasti (legalnih i okupacijskih) u optjecaju na području Hrvatske kao zakonsko
sredstvo plaćanja u promatranome razdoblju bile su četiri novčane jedinice (hrvatski dinar /HRD/ i hrvatska kuna /HRK/ – na teritoriju pod hrvatskom vlašću, i to u slijedu, te tzv. krajinski dinar i jugoslavenski dinar /YUD/ na okupiranim dijelovima Hrvatske također u slijedu uz djelomično vremensko preklapanje tih novčanih sustava s novčanim sustavom suverene Hrvatske). Dvije novčane jedinice imale su podjelu na stote dijelove (hrvatska kuna te jugoslavenski dinar). Dvije novčane jedinice u istraživanome razdoblju nisu realizirane: hrvatska kruna s podjelom na stote dijelove – banice, opredmećena samo u obliku idejnih
rješenja i dijelom u obliku probnih otisaka, te jedna novčana jedinica bez odabranog imena samo u pokušaju nametanja zakonskog rješenja kojim bi ona postala zakonsko sredstvo plaćanja na dijelu okupiranoga područja Republike Hrvatske pod srpskom vlašću – na području tzv. Srpske Krajine. Oslobađanjem okupiranih dijelova hrvatskoga teritorija tijekom 1991., 1992. i 1993. godine na tim prostorno i brojem stanovnika nevelikim područjima hrvatski dinar postaje zakonsko
sredstvo plaćanja. Područja koja su oslobođena vojnim akcijama 1995. godine – zapadna Slavonija (vojna akcija Bljesak) te sjeverna Dalmacija, Lika, Kordun i Banija (vojna akcija Oluja) i uspostavom hrvatskog suvereniteta na tim područjima uspostavlja se i hrvatska
monetarna vlast i hrvatska kuna postaje jedino zakonsko sredstvo plaćanja i na tim dijelovima hrvatskoga teritorija. Konačno, mirnom reintegracijom i preostalih područja Republike Hrvatske - istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema - kuna postaje jedino zakonsko sredstvo plaćanja na njezinom cjelokupnom teritoriju 1997. godine.
Emisija vlastitoga optjecajnoga kovinskog novca osobito je zahtjevna djelatnost i ima dugoročne posljedice. Kreacija tih novčanih artefakata treba udovoljiti, osim potrebama novčanoga prometa, i ekonomskim zahtjevima, prvenstveno glede troškova njihove izrade, te estetskim zahtjevima njihovih korisnika. U radu se uspoređuju emisije hrvatskog optjecajnoga kovinskog novca s emisijama toga novčanog oblika u tri države u navedenom razdoblju u kontekstu njegovih obilježja, aterijala
izrade i pojedinih elemenata vezanih za gospodarenje tim novčanim oblikom.
Ključne riječi
novčani sustavi; novčane jedinice; zakonsko sredstvo plaćanja
Hrčak ID:
195793
URI
Datum izdavanja:
17.11.2017.
Posjeta: 1.577 *