hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Što je doista indukcija u Ruđera Boškovića?

Heda Festini ; Rijeka, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (322 KB) str. 417-436 preuzimanja: 136* citiraj
APA 6th Edition
Festini, H. (2017). Što je doista indukcija u Ruđera Boškovića?. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 43. (2 (86)), 417-436. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/196169
MLA 8th Edition
Festini, Heda. "Što je doista indukcija u Ruđera Boškovića?." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol. 43., br. 2 (86), 2017, str. 417-436. https://hrcak.srce.hr/196169. Citirano 28.11.2020.
Chicago 17th Edition
Festini, Heda. "Što je doista indukcija u Ruđera Boškovića?." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 43., br. 2 (86) (2017): 417-436. https://hrcak.srce.hr/196169
Harvard
Festini, H. (2017). 'Što je doista indukcija u Ruđera Boškovića?', Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 43.(2 (86)), str. 417-436. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/196169 (Datum pristupa: 28.11.2020.)
Vancouver
Festini H. Što je doista indukcija u Ruđera Boškovića?. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine [Internet]. 2017 [pristupljeno 28.11.2020.];43.(2 (86)):417-436. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/196169
IEEE
H. Festini, "Što je doista indukcija u Ruđera Boškovića?", Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol.43., br. 2 (86), str. 417-436, 2017. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/196169. [Citirano: 28.11.2020.]

Sažetak
Indukcija u djelima Ruđera Boškovića istraživačka je tema s podužom tradicijom. U ovom članku pokušavam Boškovićeva gledišta o indukciji smjestiti u Fermat-Pascalovu interpretativnu orijentaciju indukcije, čiji su glavni protagonisti Jakob Bernoulli i Thomas Bayes, a u 20. stoljeću Ludwig Wittgenstein, Rudolf Carnap i Jaakko Hintikka.
Ne samo da u Boškovića indukcija ima podupiruću ulogu u odnosu na dedukciju nego je ona sama po sebi značajna – po svojim karakteristikama »obilnosti« i »širine«. On ju je izgradio na temelju ravnoteže zapažanja i razmišljanja i zato je nije shvatio na čisto Baconov način, koji se ipak pretežno oslanja na zapažanje. To ga uključuje u pogodniju razvojnu liniju koja potječe od Fermata i Pascala, prenosi se preko Bernoullija i Bayesa sve do naših dana – Wittgensteina, Carnapa i Hintikke.
Naime ako je točno da je Bošković koristio Bernoullijev račun vjerojatnosti, budući da imamo sugestije i o njegovoj anticipaciji Carnapove induktivne logike, to znači da njegova koncepcija indukcije počiva na dva opća načela, a ne na jednome, što ga uvrštava u suvremene raspre oko odnosa općeg induktivnog načela i lokalnog obilježja svake indukcije.
Osim toga Boškovićeva indukcija bliska je Wittgensteinovu pojmu mreže kao shvaćanju znanstvene teorije, ali ima i svoje osobitosti. Jedna od njih temelji se na ovom uvidu: ono što opažamo u prirodi knjige su koje pripadaju različitim kraljevstvima i napisane su različitim jezicima. Očito da Bošković time još jače potvrđuje svoje gledište o upotrebi raznih indukcija u raznim situacijama.

Ključne riječi
indukcija; dedukcija; vjerojatnost; induktivna logika; Ruđer Bošković; Rudolf Carnap; Ludwig Wittgenstein

Hrčak ID: 196169

URI
https://hrcak.srce.hr/196169

[engleski]

Posjeta: 249 *