hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

SAMOPROCJENA FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI OSOBA STARIJE ŽIVOTNE DOBI

IVANA POPEK ; Zavod za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije, Sisak, Hrvatska
URELIJA RODIN ; Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (122 KB) str. 125-131 preuzimanja: 280* citiraj
APA 6th Edition
POPEK, I. i RODIN, U. (2018). SAMOPROCJENA FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI OSOBA STARIJE ŽIVOTNE DOBI. Acta medica Croatica, 72 (2), 125-131. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/199324
MLA 8th Edition
POPEK, IVANA i URELIJA RODIN. "SAMOPROCJENA FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI OSOBA STARIJE ŽIVOTNE DOBI." Acta medica Croatica, vol. 72, br. 2, 2018, str. 125-131. https://hrcak.srce.hr/199324. Citirano 11.12.2019.
Chicago 17th Edition
POPEK, IVANA i URELIJA RODIN. "SAMOPROCJENA FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI OSOBA STARIJE ŽIVOTNE DOBI." Acta medica Croatica 72, br. 2 (2018): 125-131. https://hrcak.srce.hr/199324
Harvard
POPEK, I., i RODIN, U. (2018). 'SAMOPROCJENA FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI OSOBA STARIJE ŽIVOTNE DOBI', Acta medica Croatica, 72(2), str. 125-131. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/199324 (Datum pristupa: 11.12.2019.)
Vancouver
POPEK I, RODIN U. SAMOPROCJENA FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI OSOBA STARIJE ŽIVOTNE DOBI. Acta medica Croatica [Internet]. 2018 [pristupljeno 11.12.2019.];72(2):125-131. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/199324
IEEE
I. POPEK i U. RODIN, "SAMOPROCJENA FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI OSOBA STARIJE ŽIVOTNE DOBI", Acta medica Croatica, vol.72, br. 2, str. 125-131, 2018. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/199324. [Citirano: 11.12.2019.]

Sažetak
Trend demografskog starenja i produljenje životnog vijeka znači da sve više ljudi u starosti treba pomoć kako bi zadovoljili svoje svakodnevne potrebe. Cilj, podatci i metode: Cilj rada je utvrditi trend promjene funkcionalne sposobnosti u stanovništvu ≥65 godina u ranijoj, srednjoj i dubokoj starosti te utvrditi međužupanijske razlike u prevalenciji funkcionalne onesposobljenosti temeljem dostupnih podataka prikupljenih popisima stanovništva u 2001. i 2011. godini. Rezultati i
rasprava: Udio onesposobljenih osoba se u desetogodišnjem razdoblju povećao s 21,4 % na 46,6 %. Najveća stopa funkcionalno
onesposobljenih starijih osoba na 1000 stanovnika ≥65 godina uzrokovana je bolestima te se povećala s 129,4/1000 na 335,5/1000. U starijoj populaciji koja se suočava s nekim oblikom poteškoća u funkcioniranju udio sasvim pokretnih, bez pomagala smanjio se s 54,4% na 46,3 %. Najčešće teškoće koje su starijim osobama problem u svakodnevnom funkcioniranju su teškoće s kretanjem sa specifi čnom stopom od 143,2/1000 stanovnika ≥65 godina. U svim županijama
je prevalencija onesposobljenosti veća u 2011. u odnosu na 2001. godinu. Zaključak: Uzimajući u obzir međužupanijske razlike planiranje intervencija potrebno je provoditi prema specifi čnim lokalnim potrebama i mogućnostima, a s obzirom da se očekuje daljnji porast starijeg stanovništva potrebno je donijeti i nacionalnu strategiju zdravog starenja.

Ključne riječi
starija životna dob; funkcionalna sposobnost; kvaliteta života; unaprjeđenje zdravlja

Hrčak ID: 199324

URI
https://hrcak.srce.hr/199324

[engleski]

Posjeta: 493 *