hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad
https://doi.org/10.31297/hkju.16.1.4

Decentralizacija upravljanja gradom i nadležnosti decentraliziranih gradskih jedinica

Dejan Vučetić ; Pravni fakultet Sveučilišta u nišu, Srbija

Puni tekst: engleski, pdf (155 KB) str. 107-136 preuzimanja: 266* citiraj
APA 6th Edition
Vučetić, D. (2016). Decentralisation of City Administration and Competences of Decentralised City Units. Hrvatska i komparativna javna uprava, 16 (1), 107-136. https://doi.org/10.31297/hkju.16.1.4
MLA 8th Edition
Vučetić, Dejan. "Decentralisation of City Administration and Competences of Decentralised City Units." Hrvatska i komparativna javna uprava, vol. 16, br. 1, 2016, str. 107-136. https://doi.org/10.31297/hkju.16.1.4. Citirano 17.02.2020.
Chicago 17th Edition
Vučetić, Dejan. "Decentralisation of City Administration and Competences of Decentralised City Units." Hrvatska i komparativna javna uprava 16, br. 1 (2016): 107-136. https://doi.org/10.31297/hkju.16.1.4
Harvard
Vučetić, D. (2016). 'Decentralisation of City Administration and Competences of Decentralised City Units', Hrvatska i komparativna javna uprava, 16(1), str. 107-136. https://doi.org/10.31297/hkju.16.1.4
Vancouver
Vučetić D. Decentralisation of City Administration and Competences of Decentralised City Units. Hrvatska i komparativna javna uprava [Internet]. 2016 [pristupljeno 17.02.2020.];16(1):107-136. https://doi.org/10.31297/hkju.16.1.4
IEEE
D. Vučetić, "Decentralisation of City Administration and Competences of Decentralised City Units", Hrvatska i komparativna javna uprava, vol.16, br. 1, str. 107-136, 2016. [Online]. https://doi.org/10.31297/hkju.16.1.4

Sažetak
Uravnotežen gradski sustav, koordinacija i suradnja među unutarnjim (decentraliziranim, submunicipalnim) gradskim jedinicama nužni su preduvjeti kako bi se učinkovito upravljalo gradom, te izbjegla neravnoteža i nedovoljan razvoj pojedinih dijelova grada. Postavlja se stoga pitanje kako postići traženi uravnoteženi gradski sustav. Odgovor ne leži uvijek u povećanju autonomije unutarnjih gradskih jedinica, već je ponekad dovoljno osnažiti mehanizme suradnje, koordinacije i razmjene podataka kako bi se spriječilo urušavanje gradskih sustava.
U prvome dijelu rada razmatra se zakonski položaj unutarnjih gradskih jedinica europskih gradova – prvenstveno onih u središnjoj Europi, te nešto manje onih koji čine dio gradskih konglomerata i metropolitanskih područja, s posebnim osvrtom na nadležnosti koje se odnose na učinkovito upravljanje i demokratske procese. U drugome dijelu rada detaljno se analizira upravljanje gradom te nadležnosti gradskih općina – unutarnjih jedinica u koje su podijeljeni gradovi u Republici Srbiji. Zaključak je da pravna priroda i položaj gradskih općina nisu dovoljno dobro definirani ni teoretski ni pravnom regulacijom. Lakše je definirati
što gradske općine nisu nego što jesu. Gradske općine oformilo je šest od ukupno 24 grada, uključujući Beograd. Kako Zakon o lokalnoj samoupravi iz 2007. ne sadrži normativne odredbe, u radu se analiziraju gradski statuti koji uređuju unutarnju organizaciju šest spomenutih gradova s ciljem razmatranja upravnih tijela i nadležnosti gradskih općina u Srbiji. No statutima nisu uređeni svi aspekti potrebni kako bi gradske općine uspješno funkcionirale. Štoviše, pojedine gradske općine i postoje samo na papiru, a ne i u stvarnosti.

Ključne riječi
decentralizacija; lokalna samouprava; gradovi; mjesna samouprava; javna uprava

Hrčak ID: 162142

URI
https://hrcak.srce.hr/162142

[engleski]

Posjeta: 396 *