hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Oblikovanje srednje razine vlasti u Mađarskoj

Ilona Pálné Kovács

Puni tekst: engleski, pdf (702 KB) str. 117-138 preuzimanja: 29* citiraj
APA 6th Edition
Pálné Kovács, I. (2007). Shaping Meso-Level Governance in Hungary. Hrvatska i komparativna javna uprava, 7 (1), 117-138. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/203453
MLA 8th Edition
Pálné Kovács, Ilona. "Shaping Meso-Level Governance in Hungary." Hrvatska i komparativna javna uprava, vol. 7, br. 1, 2007, str. 117-138. https://hrcak.srce.hr/203453. Citirano 24.02.2020.
Chicago 17th Edition
Pálné Kovács, Ilona. "Shaping Meso-Level Governance in Hungary." Hrvatska i komparativna javna uprava 7, br. 1 (2007): 117-138. https://hrcak.srce.hr/203453
Harvard
Pálné Kovács, I. (2007). 'Shaping Meso-Level Governance in Hungary', Hrvatska i komparativna javna uprava, 7(1), str. 117-138. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/203453 (Datum pristupa: 24.02.2020.)
Vancouver
Pálné Kovács I. Shaping Meso-Level Governance in Hungary. Hrvatska i komparativna javna uprava [Internet]. 2007 [pristupljeno 24.02.2020.];7(1):117-138. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/203453
IEEE
I. Pálné Kovács, "Shaping Meso-Level Governance in Hungary", Hrvatska i komparativna javna uprava, vol.7, br. 1, str. 117-138, 2007. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/203453. [Citirano: 24.02.2020.]

Sažetak
Jedno od zajedničkih obilježja razvoja države u zemljama srednje i istočne Europe koje prolaze kroz promjenu sustava jest nesigurnost pri uspostavi srednje razine vlasti. Mnoge su zemlje ukinule izabrana predstavnička tijela srednje (regionalne) razine tijekom oblikovanja novog modela lokalne samouprave. Sve se to događalo tijekom renesanse regionalizma u zapadnoj Europi. Tada se vise pozornosti poklanjalo regionalnoj (subnacionalnoj) nego lokalnoj razini, a regionalne su se jedinice počele koristiti prednostima decentralizacije kao i mogućnošću pristupa europskim strukturnim fondovima.
Zakon o lokalnoj samoupravi (broj LXV) iz 1990. stvorio je potpuno novu situaciju u teritorijalnoj raspodjeli vlasti. Općine su postale ključni element sustava vlasti. Na taj je način kraju privedena stoljetna dominacija županija kao tradicionalnih, tisuću godina starih, teritorijalnih jedinica mađarske države. Sustav lokalne samouprave potpuno je reorganiziran. Slabljenje demokratski izabranih regionalnih vlasti u županijama pridonijelo je rastu utjecaja središnje vlasti. Mađarska država oblikovana je poput pješčanog sata, s presnažnim vrhom i preširokim dnom, što je dovelo do mnogih funkcionalnih i demokratskih problema. Osnutak mađarskih regija 1998. uglavnom je opravdavan politikom regionalnog razvoja Europske unije. Prema mađarskim zakonima, razvojna vijeća osnovana na državnoj, regionalnoj, županijskoj i mikro-regionalnoj razini stvorena su delegiranjem. Pojavilo se pitanje na kojoj razini treba smjestiti središte
političke intervencije i institucionalnog sustava - mikro-regionalnoj (NUTS 4), županijskoj (NUTS 3) ili pak regionalnoj (NUTS 2). Takav, previše usitnjen, institucionalni sustav pridonio je fragmentaciji razvojnih resursa, a makro regije (NUTS 2) nisu mogle postati središnji akteri regionalne politike. Vlada je 2002. najavila najhrabriji program reforme javne uprave, s planom stvaranja izravno izabranih predstavničkih tijela regionalne samouprave do 2006., ali nije pripremila nikakve zakone za takvu regionalnu reformu. Paradoksalno je to da je možda baš pristupanje Europskoj uniji navelo vladu da promijeni mišljenje o regionalizaciji. Pristupanje Uniji 2004. izazvalo je šok i razočaranje. Pozivajući se na »slab regionalni kapacitet«, Europska koisija inzistirala je na centraliziranom upravljanju strukturalnim fondovima te su tako regionalne institucije (regionalna razvojna vijeća) gotovo potpuno izgubile svoj prijašnji utjecaj na regionalnu
politiku. Vlada, ponovno izabrana 2006., još je jednom pokušala provesti reformu regionalne samouprave, iako ne na previše uvjerljiv način. Nakon izbora vlada je na brzinu podnijela prijedloge amandmana na Zakon o lokalnoj samoupravi i na Ustav. Uopće nije čudno što opozicija nije podržala taj prijedlog. Pitanje regionalne samouprave trenutno nije na dnevnom redu i neizvjesno je kad će se tamo opet naći, no vlada je odlučna u namjeri da provede regionalizaciju
državne uprave i javnih službi. Iako su konkretne ideje još nepoznate, takva regionalizacija, koja se pokušava uvesti na mala vrata, nosi sa sobom opasnost jačanja vladinog položaja u odnosu na lokalne zajednice. Čini se, međutim, da vlada ne usmjerava svoje regionalizacijske napore tamo gdje bi to bilo najpotrebnije. Drugi nacionalni razvojni plan za 2007. - 2013. u tom smislu ne obećava puno. Vlada je predložila vrlo centralizirano upravljanje, gotovo potpuno zaobišavši regionalne razvojne agencije i vijeća. Sve to vodi k zaključku da se teritorijalnom reformom ne može i ne treba baviti isključivo u sklopu procesa prilagodbe Europskoj uniji, niti je se može pretpostaviti
potrebama regionalne politike. Pitanje koje se nameće glasi: jesu li civilno društvo i gospodarstvo u Mađarskoj sada dovoljno jaki da nastave s procesom decentralizacije? Prva faza regionalizacije završila je pridruživanjem Europskoj uniji. Za nju je bilo karakteristično
semino oponašanje tuđih obrazaca. Druga bi faza mogla biti uspješna samo ako se Mađarska osloni na vlastite snage i razmotri koji je njezin interes za jačanje srednje (regionalne) razine vlasti.

Ključne riječi
europeizacija; europska regionalna politika; upravna reforma; srednja razina vlasti; lokalne jedinice; NUTS sustav; regionalizam

Hrčak ID: 203453

URI
https://hrcak.srce.hr/203453

[engleski]

Posjeta: 76 *