Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.2478/cjf-2018-0013
VREDNOVANJE UZGOJA ALGI KORIŠTENJEM METODE CHLORELLA TEST
Martina Ivšić
; Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, HR-10000 Zagreb, Croatia
Goran Kovačević
; Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, HR-10000 Zagreb, Croatia
Sažetak
Zbog svoje primjene u akvakulturi, alge dobivaju sve više pozornosti kao održiv izvor korisnih produkata. Budući da mikroalge imaju važnu ulogu kao primarni proizvođači u vodenim ekosustavima i osnova su mnogih prehrambenih lanaca, važno je razumjeti procese koji im omogućuju bolje preživljavanje u toksičnom okolišu. Cilj ovog rada je evaluirati metodu Chlorella testa: (1) kao potencijalnu metodu za uzgoj algi, (2) kao metodu za procjenu prednosti i nedostataka života u simbiotskoj asocijaciji, uključujući dvije vrste aposimbiotskih algi (endosimbiotske alge prethodno izolirane iz zelene hidre) (Mychonastes homosphaera (Skuja) Kalina i Punčochářová i Desmodesmus subspicatus (Chodat) Hegewald i Schmidt te dvije vrste algi kao njihovih slobodnoživućih srodnika Chlorella kessleri Fott i Novak. [K&H, 1992] i C. vulgaris Beij. [K&H, 1992]), (3) s obzirom na odgovore algalnih bioindikatora povezane s komparativnom toksičnošću i ekotoksikološkim onečišćenjem željezom, i (4) putem korištenja algalnih bioindikatora za mikroskopijsku i morfometrijsku primjenu u okolišnom stresu. Povišenjem koncentracije željeza pojavile su promjene na stanicama (nakupine suhih umirućih stanica, mukozne strukture intenzivno zelenih mjehurića vlage, površina, promjer i duljina), deformacije (prazne stanice, nepotpune diobe, nepravilni cenobiji, tetrade i prijelazni oblici) i ultrastrukturne promjene (kloroplasti i jezgre). Sve promjene su bile izraženije u aposimbiotskih algi, što ukazuje na niži stupanj prilagođenosti na toksičnost željeza od njihovih slobodnoživućih srodnika. Slobodnoživuća vrsta C. kessleri se pokazala najprilagođenijom vrstom. Uočena je visoka statistička značajnost razlike u parametru stanične diobe, što ističe hormestički učinak povećanja biomase u slobodnoživućih vrsta algi. Ovo povećanje biomase pri specifičnoj koncentraciji željeza ukazuje na činjenicu da se Chlorella test može uspješno koristiti za vrednovanje rasta različitih mikroalgalnih vrsta i pokazuje perspektivnu primjenu u komparativnim studijama uzgoja različitih vrsta algi.
Ključne riječi
Endosimbioza; zelena hidra; in vitro; morfometrija; ekotoksikologija; željezo
Hrčak ID:
206246
URI
Datum izdavanja:
27.9.2018.
Posjeta: 1.255 *