hrcak mascot   Srce   HID

Croatica : časopis za hrvatski jezik, književnost i kulturu, Vol. 42 No. 62, 2018.

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.17234/Croatica.42.12

Sintaktičko-semantički status egzistencijalnih glagola biti, imati i trebati

Iva Nazalević Čučević ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Branimir Belaj ; Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, Osijek, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (315 KB) str. 179-204 preuzimanja: 32* citiraj
APA 6th Edition
Nazalević Čučević, I. i Belaj, B. (2018). Sintaktičko-semantički status egzistencijalnih glagola biti, imati i trebati. Croatica, 42 (62), 179-204. https://doi.org/10.17234/Croatica.42.12
MLA 8th Edition
Nazalević Čučević, Iva i Branimir Belaj. "Sintaktičko-semantički status egzistencijalnih glagola biti, imati i trebati." Croatica, vol. 42, br. 62, 2018, str. 179-204. https://doi.org/10.17234/Croatica.42.12. Citirano 22.02.2019.
Chicago 17th Edition
Nazalević Čučević, Iva i Branimir Belaj. "Sintaktičko-semantički status egzistencijalnih glagola biti, imati i trebati." Croatica 42, br. 62 (2018): 179-204. https://doi.org/10.17234/Croatica.42.12
Harvard
Nazalević Čučević, I., i Belaj, B. (2018). 'Sintaktičko-semantički status egzistencijalnih glagola biti, imati i trebati', Croatica, 42(62), str. 179-204. doi: https://doi.org/10.17234/Croatica.42.12
Vancouver
Nazalević Čučević I, Belaj B. Sintaktičko-semantički status egzistencijalnih glagola biti, imati i trebati. Croatica [Internet]. 2018 [pristupljeno 22.02.2019.];42(62):179-204. doi: https://doi.org/10.17234/Croatica.42.12
IEEE
I. Nazalević Čučević i B. Belaj, "Sintaktičko-semantički status egzistencijalnih glagola biti, imati i trebati", Croatica, vol.42, br. 62, str. 179-204, 2018. [Online]. doi: https://doi.org/10.17234/Croatica.42.12

Sažetak
Glagolima biti, imati i trebati svojstvena je sintaktičko-semantička višeznačnost. Tako je primjerice biti suznačan kada dolazi kao pomoćni ili kao kopulativni, odnosno kao perifrazni glagol. Samoznačnim se smatra onda kada dolazi u rečenicama u kojima ne gubi svoje leksičko značenje, odnosno u kojima znači ‘postojati’, ‘boraviti’ i sl. (Silić i Pranjković 2005: 290). Dolazi li u tim i sličnim značenjima, podvodi se pod egzistencijalne (npr. Silić i Pranjković 2005, Kuna i Belaj 2013, Belaj i Tanacković Faletar 2014, Brač i Bošnjak Botica 2015), odnosno govori se o egzistencijalnim konstrukcijama ili predikatima (Zovko Dinković 2011: 280). Egzistencijalnim glagolima u hrvatskome dosad je uglavnom pristupano s kategorijalnog aspekta (npr. Birtić 2001, Kordić 2002, Zovko Dinković 2011, Kuna i Belaj 2013), dok se njihov sintaktički status nije analizirao. Primjerice u dosadašnjim analizama kategorije egzistencijalnosti, odnosno egzistencijalnih glagola i njihovih dopuna, nije raspravljano o sintaktičkom statusu glagola biti u rečenicama tipa Nije bilo struje, Luke nije bilo na nastavi, Luka nije bio na nastavi, Luka je u Zagrebu i sl. Je li status glagola biti u svim navedenim primjerima isti? Kakav je sintaktički status njegovih dopuna? Ista se pitanja nameću i kada je riječ o glagolima imati i nemati i dopunama u primjerima Ima/Nema struje, Luke nema na nastavi i sl. ili pak o glagolu trebati i njegovim dopunama u primjerima Luki treba kruh, Luki treba kruha, koji se ovim radom prvi put uvodi u raspravu o egzistencijalnim glagolima. Primjenjujući metodologiju kognitivne gramatike te ruske i njemačke tradicije gramatike zavisnosti i polazeći od teze da ispražnjavanje leksičkoga značenja glagola rezultira njegovom većom nesamostalnosti, odnosno većom ovisnosti o obveznoj predikatnoj dopuni, pokušat ćemo doći do odgovora o sintaktičko-semantičkome statusu glagola biti, imati (nemati) i trebati.

Ključne riječi
glagol ispražnjena značenja; glagol oslabljena značenja; predikatna dopuna; adverbijalna dopuna; metodologija kognitivne gramatike; metodologija gramatike zavisnosti

Hrčak ID: 206751

URI
https://hrcak.srce.hr/206751

[engleski]

Posjeta: 84 *