hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

GLOBALIZACIJSKO BRISANJE – ZA ILI PROTIV?

Antun ŠUNDALIĆ

Puni tekst: hrvatski, pdf (159 KB) str. 397-411 preuzimanja: 465* citiraj
APA 6th Edition
ŠUNDALIĆ, A. (2002). GLOBALIZACIJSKO BRISANJE – ZA ILI PROTIV?. Društvena istraživanja, 11 (2-3 (58-59)), 397-411. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/19694
MLA 8th Edition
ŠUNDALIĆ, Antun. "GLOBALIZACIJSKO BRISANJE – ZA ILI PROTIV?." Društvena istraživanja, vol. 11, br. 2-3 (58-59), 2002, str. 397-411. https://hrcak.srce.hr/19694. Citirano 26.09.2020.
Chicago 17th Edition
ŠUNDALIĆ, Antun. "GLOBALIZACIJSKO BRISANJE – ZA ILI PROTIV?." Društvena istraživanja 11, br. 2-3 (58-59) (2002): 397-411. https://hrcak.srce.hr/19694
Harvard
ŠUNDALIĆ, A. (2002). 'GLOBALIZACIJSKO BRISANJE – ZA ILI PROTIV?', Društvena istraživanja, 11(2-3 (58-59)), str. 397-411. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/19694 (Datum pristupa: 26.09.2020.)
Vancouver
ŠUNDALIĆ A. GLOBALIZACIJSKO BRISANJE – ZA ILI PROTIV?. Društvena istraživanja [Internet]. 2002 [pristupljeno 26.09.2020.];11(2-3 (58-59)):397-411. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/19694
IEEE
A. ŠUNDALIĆ, "GLOBALIZACIJSKO BRISANJE – ZA ILI PROTIV?", Društvena istraživanja, vol.11, br. 2-3 (58-59), str. 397-411, 2002. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/19694. [Citirano: 26.09.2020.]

Sažetak
Globalizacijski fenomen ima svoju dugu prošlost, a u posljednja
dva stoljeća možemo govoriti o najmanje dva shvaćanja globalizacije.
Dok je, na primjer, XIX. stoljeće globalizaciju živjelo kao
sociokulturni fenomen u kojemu središnje mjesto imaju čovjek
kao radna snaga, migracije potaknute industrijalizacijom te
materijalni resursi, krajem XX. stoljeća globalizacija je tehničko-
tehnološki fenomen koji je određen tehnološkim mogućnostima
i njima proizvedenim potrebama umrežavanja svijeta politički,
gospodarski, vojno i kulturno. U tom drugom značenju živi današ
nji svijet. Internacionalizirana politika, korporacijski menadžment,
mekdonaldizirana kultura – ključna su obilježja suvremenoga
kapitalizma koja se podvode pod globalizacijske procese
izgradnje novoga svijeta. U njemu, pak, postoje "graditelji" i
"ugrađeni". Kod ovih drugih stvoren je strah od nestajanja,
brisanja – posebice nacionalnog i kulturnog. Hrvatskom društvu
nije nepoznata ova tema straha za nacionalno pred globalizacijom.
Kod jednih se ona manifestira kao zabrinutost zbog
sporoga ulaženja u europske i svjetske integracije, kod drugih
kao briga za očuvanje nacionalnoga i lokalnog (kulture i
tradicije, ali i političkih ingerencija). Mogu li diskusije hrvatskih
"globalista" i "skeptika" pomoći pronalaženju funkcionalnih ekvivalenata
zaštite nacionalno-kulturne razine, ili one nužno završavaju u politikantskom
etiketiranju europejaca i tribalista? Ovim
se člankom autor želi priključiti traženju odgovora, ali ne s namjerom
opredjeljivanja za jednu od strana, već s namjerom opravdavanja
postojanja toga razilaženja.

Hrčak ID: 19694

URI
https://hrcak.srce.hr/19694

[engleski] [njemački]

Posjeta: 954 *