hrcak mascot   Srce   HID

Uvodnik

Za koliki je postotak populacije vidljiva šumarska struka?

uredništvo ŠL ; Hrvatsko šumarsko društvo, Zagreb

Puni tekst: hrvatski, pdf (53 KB) str. 565-565 preuzimanja: 25* citiraj
APA 6th Edition
ŠL, u. (2018). Za koliki je postotak populacije vidljiva šumarska struka?. Šumarski list, 142 (11-12), 565-565. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/212744
MLA 8th Edition
ŠL, uredništvo. "Za koliki je postotak populacije vidljiva šumarska struka?." Šumarski list, vol. 142, br. 11-12, 2018, str. 565-565. https://hrcak.srce.hr/212744. Citirano 16.09.2019.
Chicago 17th Edition
ŠL, uredništvo. "Za koliki je postotak populacije vidljiva šumarska struka?." Šumarski list 142, br. 11-12 (2018): 565-565. https://hrcak.srce.hr/212744
Harvard
ŠL, u. (2018). 'Za koliki je postotak populacije vidljiva šumarska struka?', Šumarski list, 142(11-12), str. 565-565. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/212744 (Datum pristupa: 16.09.2019.)
Vancouver
ŠL u. Za koliki je postotak populacije vidljiva šumarska struka?. Šumarski list [Internet]. 2018 [pristupljeno 16.09.2019.];142(11-12):565-565. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/212744
IEEE
u. ŠL, "Za koliki je postotak populacije vidljiva šumarska struka?", Šumarski list, vol.142, br. 11-12, str. 565-565, 2018. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/212744. [Citirano: 16.09.2019.]
Puni tekst: engleski, pdf (66 KB) str. 566-566 preuzimanja: 27* citiraj
APA 6th Edition
ŠL, u. (2018). What percent of the population is aware of the forestry profession?. Šumarski list, 142 (11-12), 566-566. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/212744
MLA 8th Edition
ŠL, uredništvo. "What percent of the population is aware of the forestry profession?." Šumarski list, vol. 142, br. 11-12, 2018, str. 566-566. https://hrcak.srce.hr/212744. Citirano 16.09.2019.
Chicago 17th Edition
ŠL, uredništvo. "What percent of the population is aware of the forestry profession?." Šumarski list 142, br. 11-12 (2018): 566-566. https://hrcak.srce.hr/212744
Harvard
ŠL, u. (2018). 'What percent of the population is aware of the forestry profession?', Šumarski list, 142(11-12), str. 566-566. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/212744 (Datum pristupa: 16.09.2019.)
Vancouver
ŠL u. What percent of the population is aware of the forestry profession?. Šumarski list [Internet]. 2018 [pristupljeno 16.09.2019.];142(11-12):566-566. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/212744
IEEE
u. ŠL, "What percent of the population is aware of the forestry profession?", Šumarski list, vol.142, br. 11-12, str. 566-566, 2018. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/212744. [Citirano: 16.09.2019.]

Sažetak
RIJEČ UREDNIŠTVA
U Večernjem listu početkom studenog čitali smo tekst Premjera iz njegovog izlaganja na sjednici Rektorskog zbora u sklopu Rasprave o odluci Vlade RH o programskom financiranju javnih Visokih učilišta u Ak. god. 2018-/2019. – 2021/2022. U jednom dijelu teksta on pita i procjenjuje da je akademska zajednica „vidljiva“ za oko 0,3 % populacije, što je katastrofalno. Stoga poziva na veći društveni, javni angažman, koji može biti i sto posto kritičan prema Vladi – važno je biti vidljiviji i čuti se u društvu, ali i biti prezentiran od ljudi „s imenom“, a ne onih „bezimenih“, što je najčešći slučaj. Ako to usporedimo sa šumarskom strukom, nismo daleko od sličnoga postotka „vidljivosti“ u društvu, pa bi ovo mogao biti i poziv šumarskoj struci. Ako je ta vidljivost veća, ona je ponajčešće negativnoga predznaka, a struka je zapostavljena. Počesto je struka prezentirana od šumarsko „bezimenih“ ljudi ili pak od nedovoljno šumarski educiranih novinara koji teže ponajprije aferama. To se odnosi i na volontere raznih „zelenih udru­ga“ koji nisu spremni slušati struku i promijeniti svoje zacementirano mišljenje o šumarskoj struci, unatoč pojašnjenju stručnih zahvata u šumi. Ne poštuje se činjenica da šumarska struka već preko dva i pol stoljeća gospodari šumom po načelima potrajnog gospodarenja, i da ona na velikoj površini zadovoljava sve kriterije posebne zaštite. Tko je onda, ako ne šumari, zaslužan za status i rang zaštitnih područja i od koga to treba čuvati šumu?
Na državnoj razini nema argumentirane rasprave o šumarstvu i šumi, o njenoj važnosti, kako o klasično sirovinsko gospodarskoj grani gospodarstva, tako i o njenoj ulozi s ekološko zaštitnog i socijalno zdravstvenog stajališta. Uz već više puta spomenutu činjenicu kako je šumarstvo izbačeno iz naziva resornog ministarstva, unatoč podatku da je 47 % kopnene površine RH pokriveno šumom, što inducira važnost struke, u jednom od napisa u ovoj rubrici kritizirali smo činjenicu da je šumarstvo unutar resornog ministarstva svedeno na razinu primjerice mljekarstva, povrćarstva i sl. Nažalost, sada nije niti na toj razini. Pisali smo o netržišnom gospodarenju glede prodaje drvnih sortimenata, i tako već nažalost uvriježenom terminu o raspodjeli drvnih sortimenata. Raspodjela drvnih sortimenata i tržišno gospodarenje su dva suprotna pojma. No, pitanje je kako tržišno gospodariti kada su prethodna rukovodstva Hrvatskih šuma d.o.o. potpisala višegodišnje ugovore po načelu raspodjele, koje je bez posljedica teško mijenjati. Kako pak pokriti troškove uzgojnih, uređivačkih i zaštitarskih radova iz tako smanjenih prihoda, a ne „preskakati“ ih? Glede racionalne uporabe drvne sirovine i njene kvalitete koja u raznim fazama prerade osigurava dodanu vrijednost i zapošljavanje, posebice visoko stručnih kadrova, ne navode se podaci. Npr. u promidžbenom spotu „Ambijente“ vidjeli smo uglavnom ojastučeni namještaj bez drvnih elemenata. Kada se drvni sektor hvali proizvodnjom namještaja i izvozom, nigdje ne vidimo podatke o proizvodnji primarne prerade (furnira, masivnog drva, panela i sl.) i njenoj uporabi u domaćoj proizvodnji, regala, ostalog sobnog i kuhinjskog namještaja te kojih i koliko je drvnih sortimenata završilo u domaćoj finalnoj preradi.
Zašto smo i pod čijim pritiscima odustali od uspješnog integralnog gospodarenja šumama koje uključuje sporedne i prateće djelatnosti u šumarstvu, koje imaju značajan udio u prihodu primjerice austrijskih šuma, a osiguravaju i veću zaposlenost? Interesantno bi bilo raspraviti, kako su, zašto, kome, na koje vrijeme i po kojoj cijeni dani u koncesiju razni objekti, npr. odmarališta za radnike, koji su se odricali dijela svojih prihoda da bi sagradili i koristili te objekte. Koliko je to promijenilo njihov socijalni status, a skloni smo pričama o brizi za čovjeka i obitelj. O svemu tome i mnogo čemu još nema rasprave, a mi krajem svake godine zaželimo da se u idućoj godini značajnije promijeni status šumarstva. Kako nada umire posljednja, tako mi i na kraju ove godine priželjkujemo pozitivne promjene, čestitajući našim čitateljima Čestit Božić i uspješnu 2019. godinu.
Uredništvo

Hrčak ID: 212744

URI
https://hrcak.srce.hr/212744

[engleski]

Posjeta: 108 *