Ostalo
PRIMJENA MODELA KATEGORIZACIJE BOLESNIKA PREMA POTREBAMA ZA ZDRAVSTVENOM SKRBI KAO POKAZATELJ EFIKASNOSTI I EFEKTIVNOSTI SESTRINSKE KLINIČKE PRAKSE
AMER OVČINA
; Univerzitet u Sarajevu, Klinički bolnički centar Sarajevo, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
SEBIJA IZETBEGOVIĆ
; Univerzitet u Sarajevu, Klinički bolnički centar Sarajevo, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
ERNELA EMINOVIĆ
; Univerzitet u Sarajevu, Klinički bolnički centar Sarajevo, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Sažetak
Uvod: Procjena trijažiranja bolesnika u kategorije omogućava nam utvrditi broj sati potrebnih za zdravstvenu skrb bolesnika, proračun potrebnog sestrinskog osoblja, praćenje i evaluiranje ishoda i financiranje usluga. Za odgovarajuću procjenu stanja bolesnika i potreba za zdravstvenom skrbi koriste se standardizirani obrasci. Kategorizacija bolesnika sadrži sveobuhvatne podatke o stanju bolesnika sagledanom u 16 čimbenika rizika u zdravstvenoj njezi. Cilj rada: Utvrditi broj hospitaliziranih bolesnika kategoriziranih visokom ocjenom za progresivnu zdravstvenu skrb; prikazati evaluaciju zdravstvene skrbi i ishod liječenja visoko kategoriziranih bolesnika; ispitati omjer izvršitelja zdravstvene skrbi u odnosu na broj visoko kategoriziranih bolesnika. Metode: Istraživanje je provedeno među hospitaliziranim bolesnicima u Kliničkom centru Sveučilišta u Sarajevu od 1. siječnja do 31. prosinca 2017. godine. Za istraživanje je korištena standardizirana sestrinska dokumentacija, obrasci kategorizacije bolesnika, mjesečna izvješća i druga relevantna dokumentacija. Istraživanje je provedeno u 25 organizacijskih jedinica ustanove. Analizirani su visoko kategorizirani bolesnici za potrebe progresivne zdravstvene skrbi u 15 organizacijskih jedinica Kliničkoga centra Sveučilišta u Sarajevu. Za vrijeme provođenja istraživanja identitet i drugi osobni podatci o bolesnicima bili su zaštićeni. Istraživanje je retrospektivno. Rezultati i rasprava: Bolesnici su svrstani u jednu od četiri kategorije sukladno metodi opisanoj u radu. Od 28.097 bolesnika najviše ih je bilo 1. kategorije za koje je samoskrb dovoljna (40,7%), dok je bolesnika 4. kategorije bilo 22,4%, od čega najviše u Neurološkoj klinici (1300). Na osnovi broja bolesnika različitih kategorija i vremena koje je potrebno za njihovo liječenje procijenjen je broj medicinskih sestara neophodan za kvalitetnu skrb. Njihov broj je za 50% manji od stvarnog broja zaposlenih. Postotak izliječenih bolesnika u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu je 75%. Zaključci: Razvrstavanje bolesnika u kategorije trebalo bi imati svoju svrhu i konačan cilj usmjeren na strateško planiranje ljudskih resursa u području sestrinstva, praćenje tijeka i ishoda procesa zdravstvene skrbi te analizu učinkovitosti i sposobnosti sestrinske kliničke prakse. Rezultati istraživanja pokazali su stvarne potrebe za izvršiteljima zdravstvene skrbi na odjelima klinika gdje su bolesnici kategorizirani ocjenom za progresivnu skrb. Analizom rezultata je potvrđeno da je postotak izliječenosti veći na klinikama koje imaju broj sestara veći u odnosu na procijenjeni.
Ključne riječi
kategorizacija; bolesnici; medicinske sestre; efikasnost; efektivnost; ishod
Hrčak ID:
216437
URI
Datum izdavanja:
30.1.2019.
Posjeta: 3.495 *