hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.30925/zpfsr.38.3.2

PRESTANAK TRAJNIH OBVEZNIH ODNOSA

Ivan Tot   ORCID icon orcid.org/0000-0002-9401-8986 ; Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,

Puni tekst: hrvatski, pdf (425 KB) str. 1171-1203 preuzimanja: 178* citiraj
APA 6th Edition
Tot, I. (2018). PRESTANAK TRAJNIH OBVEZNIH ODNOSA. Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, 39 (3), 1171-1203. https://doi.org/10.30925/zpfsr.38.3.2
MLA 8th Edition
Tot, Ivan. "PRESTANAK TRAJNIH OBVEZNIH ODNOSA." Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 39, br. 3, 2018, str. 1171-1203. https://doi.org/10.30925/zpfsr.38.3.2. Citirano 21.07.2019.
Chicago 17th Edition
Tot, Ivan. "PRESTANAK TRAJNIH OBVEZNIH ODNOSA." Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci 39, br. 3 (2018): 1171-1203. https://doi.org/10.30925/zpfsr.38.3.2
Harvard
Tot, I. (2018). 'PRESTANAK TRAJNIH OBVEZNIH ODNOSA', Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, 39(3), str. 1171-1203. https://doi.org/10.30925/zpfsr.38.3.2
Vancouver
Tot I. PRESTANAK TRAJNIH OBVEZNIH ODNOSA. Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci [Internet]. 2018 [pristupljeno 21.07.2019.];39(3):1171-1203. https://doi.org/10.30925/zpfsr.38.3.2
IEEE
I. Tot, "PRESTANAK TRAJNIH OBVEZNIH ODNOSA", Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol.39, br. 3, str. 1171-1203, 2018. [Online]. https://doi.org/10.30925/zpfsr.38.3.2

Sažetak
Rad se bavi općim uređenjem prestanka trajnih obveznih odnosa koje je u hrvatskom pravu sadržano u odredbama čl. 211. i 212. Zakona o obveznim odnosima. Prema tom općem uređenju, protek vremena je redovni način prestanka trajnih obveznih odnosa zasnovanih na određeno vrijeme, dok je otkaz redovni način prestanka trajnih obveznih odnosa zasnovanih na neodređeno vrijeme. Oba redovna načina prestanka trajnih obveznih odnosa imaju učinke samo pro futuro i za razliku od jednostranog raskida ne dovode do nastanka obveze vraćanja primljenog u ime ispunjenja prije prestanka obveznog
odnosa. U švicarskom, austrijskom i njemačkom pravu prevladava gledište prema kojemu svaki trajni obvezni odnos na izvanredan način može prestati izvanrednim otkazom iz važnog razloga. Nasuprot tomu, u hrvatskom pravu prevladava gledište prema kojemu trajni obvezni odnosi na izvanredan način prestaju jednostranim raskidom, pri čemu se učinci raskida trajnog obveznog odnosa teleološki svode samo na učinke ex nunc. Cilj je rada preispitati to prevladavajuće gledište hrvatskoga prava. U radu se argumentira gledište prema kojemu i u hrvatskom pravu svaki trajni obvezni odnos na izvanredan način prestaje izvanrednim otkazom iz važnog razloga, a ne jednostranim
raskidom.

Ključne riječi
trajni obvezni odnos; protek vremena; otkaz; izvanredni otkaz; raskid ugovora

Hrčak ID: 216561

URI
https://hrcak.srce.hr/216561

[engleski] [njemački] [talijanski]

Posjeta: 322 *