hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad
https://doi.org/10.3935/rsp.v26i1.1545

Evaluacija procesa privatizacije mirovinskog sustava u Hrvatskoj

Gojko Bežovan   ORCID icon orcid.org/0000-0002-7543-6875 ; Studijski centar socijalnog rada, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Puni tekst: hrvatski, PDF (570 KB) str. 1-35 preuzimanja: 193* citiraj
APA 6th Edition
Bežovan, G. (2019). Evaluacija procesa privatizacije mirovinskog sustava u Hrvatskoj. Revija za socijalnu politiku, 26 (1), 1-35. https://doi.org/10.3935/rsp.v26i1.1545
MLA 8th Edition
Bežovan, Gojko. "Evaluacija procesa privatizacije mirovinskog sustava u Hrvatskoj." Revija za socijalnu politiku, vol. 26, br. 1, 2019, str. 1-35. https://doi.org/10.3935/rsp.v26i1.1545. Citirano 11.12.2019.
Chicago 17th Edition
Bežovan, Gojko. "Evaluacija procesa privatizacije mirovinskog sustava u Hrvatskoj." Revija za socijalnu politiku 26, br. 1 (2019): 1-35. https://doi.org/10.3935/rsp.v26i1.1545
Harvard
Bežovan, G. (2019). 'Evaluacija procesa privatizacije mirovinskog sustava u Hrvatskoj', Revija za socijalnu politiku, 26(1), str. 1-35. https://doi.org/10.3935/rsp.v26i1.1545
Vancouver
Bežovan G. Evaluacija procesa privatizacije mirovinskog sustava u Hrvatskoj. Revija za socijalnu politiku [Internet]. 2019 [pristupljeno 11.12.2019.];26(1):1-35. https://doi.org/10.3935/rsp.v26i1.1545
IEEE
G. Bežovan, "Evaluacija procesa privatizacije mirovinskog sustava u Hrvatskoj", Revija za socijalnu politiku, vol.26, br. 1, str. 1-35, 2019. [Online]. https://doi.org/10.3935/rsp.v26i1.1545

Sažetak
Hrvatska je 2002. godine provela radikalnu reformu mirovinskog sustava privatizacijom dijela javnog sustava, takozvani II. stup definiranih doprinosa, te uvođenjem i III. dobrovoljnog stupa. Reforma je provedena po modelu Svjetske banke slično kao i u drugim tranzicijskim zemljama. Za razliku od drugih tranzicijskih zemalja, hrvatski je sustav preživio krizu i u njemu nisu poduzimane značajnije dodatne reforme.
U tekstu se tematizira korist i potreba provođenja evaluacija ovako opsežnih reformi kao razvoj politike utemeljene na dokazima. U tom kontekstu, analiziraju se mirovinske reforme u zemljama višegradske skupine (Poljska, Slovačka i Mađarska) gdje je pod utjecajem krize ukinuto obvezno članstvo u II. stupu. Glede politike mirovinskih reformi, u ovim zemljama na djelu je proces konvergencije.
Rasprave o privatizaciji mirovinskog sustava sežu u prvu polovicu 1990-ih, a uvođenjem II. stupa govorilo se o razvoju tržišta kapitala, poticanju gospodarskog razvoja, novog zapošljavanja te većih mirovina. Premda je bilo političkih planova o privremenom zaustavljanju uplata u II. stup, on je preživio krizu. Suočena s manjim mirovinama iz I. i II. stupa za dobrovoljne drugostupaše od mirovina iz I. stupa vlada je dala dodatak dragovoljnim drugostupašima koji se vraćaju u I. stup. Reformom 2018. znatan dio dodatka imaju i obvezni drugostupaši. Analiza javnog diskursa govori da su glavne dnevne novine dio medijske kampanje obveznih mirovinskih fondova (OMF), zapravo društava za upravljanje mirovinskim fondovima, i u njima nema mjesta za drugačije mišljenje o II. stupu. U tekstu se analiziraju operativni troškovi društava za upravljanje OMF-ima, dominanta ulaganja u države obveznice čime se povećava javni dug te, imajući u vidu javne podatke, tranzicijski trošak.
Zaključno se vrednuju dometi mirovinske reforme s nalazima evaluacije koji ukazuju na neodrživost II. stupa te njegovu reformu kao u spomenutim tranzicijskim zemljama.

Ključne riječi
privatizacija mirovina; drugi stup; tranzicijske zemlje; Hrvatska

Hrčak ID: 219418

URI
https://hrcak.srce.hr/219418

[engleski]

Posjeta: 391 *