hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Pravo na život ili izumiranje: biološka raznolikost kao vrijednost

Ivan Cifrić ; Odsjek za sociologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Ivana Lučića 3,10 000 Zagreb

Puni tekst: hrvatski, pdf (2 MB) str. 361-384 preuzimanja: 72* citiraj
APA 6th Edition
Cifrić, I. (2018). Pravo na život ili izumiranje: biološka raznolikost kao vrijednost. Socijalna ekologija, 27 (3), 361-384. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/219869
MLA 8th Edition
Cifrić, Ivan. "Pravo na život ili izumiranje: biološka raznolikost kao vrijednost." Socijalna ekologija, vol. 27, br. 3, 2018, str. 361-384. https://hrcak.srce.hr/219869. Citirano 09.07.2020.
Chicago 17th Edition
Cifrić, Ivan. "Pravo na život ili izumiranje: biološka raznolikost kao vrijednost." Socijalna ekologija 27, br. 3 (2018): 361-384. https://hrcak.srce.hr/219869
Harvard
Cifrić, I. (2018). 'Pravo na život ili izumiranje: biološka raznolikost kao vrijednost', Socijalna ekologija, 27(3), str. 361-384. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/219869 (Datum pristupa: 09.07.2020.)
Vancouver
Cifrić I. Pravo na život ili izumiranje: biološka raznolikost kao vrijednost. Socijalna ekologija [Internet]. 2018 [pristupljeno 09.07.2020.];27(3):361-384. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/219869
IEEE
I. Cifrić, "Pravo na život ili izumiranje: biološka raznolikost kao vrijednost", Socijalna ekologija, vol.27, br. 3, str. 361-384, 2018. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/219869. [Citirano: 09.07.2020.]

Sažetak
Odnos prema susvijetu, pitanje biološke raznolikosti i izumiranja vrsta postale su nezaobilazne aktualne teme različitih znanosti. U radu se analiziraju rezultati percepcije prava živih vrsta na život i motiva čovjekove brige o živom svijetu. Autor odgovara na tri pitanja: (1) što misle ispitanici o pravu vrsta na život, (2) o motivima čovjekove brige za živi svijet i (3) o posljedicama izumiranja živih vrsta uključujući i čovjekovu vrstu. Neki rezultati komparirani su sa rezultatima istraživanja u 2005. godini.
Provedeno je empirijsko istraživanje na tri fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na prigodnom uzorku završnih godina studija (N=189; 2007). U obradi su korištene metode univarijatne statistike, bivarijatne i multivarijatne statistike.
Pravo na život definirano je kao tri pristupa: egalitarizam, antropocentrični eksepcionalizam i borba vrsta za opstanak. Motivi čovjekove brige za živi svijet definirani su kao četiri pristupa: etičnost (dužnost), utilitarnost (korist), emotivnost (osjećaj) i situacija (okolnost). Percepcija promjena u prirodi dovodi se u svezu sa izumiranjem biljnih i životinjskih vrsta te čovjekove vrste.
Rezultati su pokazali da u svijesti većine ispitanika dominira „egalitarizam“ o pravu na život, a „etičnost“ u čovjekovu postupanju prema živom svijetu: životinjske vrste imaju jednako pravo na život kao i čovjek (75,6) a najvažniji motiv čovjekove brige za živi svijet je etička dužnost (87,9%). U prirodi se ne bi ništa promijenilo ako bi izumrle mnoge žive vrste (2,1%) ili čovjekova vrsta (14,8%).

Ključne riječi
animalni egalitarizam; antropološka isključivost; etičnost prema živom svijetu; izumiranje vrsta; pravo vrsta na život

Hrčak ID: 219869

URI
https://hrcak.srce.hr/219869

[engleski] [njemački]

Posjeta: 168 *