hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Europska politika u vrijeme disolucije jugoslavenske federacije

Sandro Knezović ; Institut za međunarodne odnose, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (276 KB) str. 109-131 preuzimanja: 1.014* citiraj
APA 6th Edition
Knezović, S. (2006). Europska politika u vrijeme disolucije jugoslavenske federacije. Politička misao, 43 (3), 109-131. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/20441
MLA 8th Edition
Knezović, Sandro. "Europska politika u vrijeme disolucije jugoslavenske federacije." Politička misao, vol. 43, br. 3, 2006, str. 109-131. https://hrcak.srce.hr/20441. Citirano 15.12.2019.
Chicago 17th Edition
Knezović, Sandro. "Europska politika u vrijeme disolucije jugoslavenske federacije." Politička misao 43, br. 3 (2006): 109-131. https://hrcak.srce.hr/20441
Harvard
Knezović, S. (2006). 'Europska politika u vrijeme disolucije jugoslavenske federacije', Politička misao, 43(3), str. 109-131. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/20441 (Datum pristupa: 15.12.2019.)
Vancouver
Knezović S. Europska politika u vrijeme disolucije jugoslavenske federacije. Politička misao [Internet]. 2006 [pristupljeno 15.12.2019.];43(3):109-131. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/20441
IEEE
S. Knezović, "Europska politika u vrijeme disolucije jugoslavenske federacije", Politička misao, vol.43, br. 3, str. 109-131, 2006. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/20441. [Citirano: 15.12.2019.]

Sažetak
Poremećaji u međunarodnim odnosima nakon pada Berlinskoga
zida stavili su pred ozbiljan test sveukupnu koncepciju europskoga
političkog ujedinjenja. U prvom međunarodnom angažmanu izvan
konteksta Hladnoga rata na površinu su isplivali tradicionalni nacionalni interesi i animoziteti, koji su na vrlo egzaktan način pokazali svu kompliciranost projekta proklamiranog Ugovorom iz Maastrichta.
U to vrijeme, ne samo da nije postojao zajednički europski pristup
rješavanju krize na prostorima bivše Jugoslavije, nego je suglasja nedostajalo i u pogledu ključnih pitanja, kao što je i samo priznanje suvereniteta bivših jugoslavenskih republika, odnosno definiranje kriterija za njihovo priznavanje. Upravo je specifičnost novog pristupa
spomenutom problemu, koji je sve više postajao predmetom diskrecijske političke odluke, a sve manje predmetom međunarodnog prava u tradicionalnom smislu ispunjavanja stanovitih kriterija za priznavanje državnosti, istaknuta u ovom članku. Zaključno je, s obzirom na stupanj zadiranja u nacionalni suverenitet, naglašena razlika između naravi procesa kreiranja zajedničke politike na području vanjskih poslova i sigurnosti i istoga na nekim drugim područjima (primjerice transporta, znanosti i obrazovanja i sl.), te istaknuta važnost razvijanja svijesti o spomenutoj razlici kao glavni preduvjet za ostvarenje projekta političke integracije EU.

Ključne riječi
Europska Unija; suverenitet; sigurnosna politika; međunarodno priznanje

Hrčak ID: 20441

URI
https://hrcak.srce.hr/20441

[engleski]

Posjeta: 1.358 *