hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Efekt serijalne pozicije u vidnomu radnom pamćenju

Domagoj Švegar ; Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Dražen Domijan   ORCID icon orcid.org/0000-0003-2589-3397 ; Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Puni tekst: hrvatski, pdf (217 KB) str. 81-98 preuzimanja: 2.022* citiraj
APA 6th Edition
Švegar, D. i Domijan, D. (2007). Efekt serijalne pozicije u vidnomu radnom pamćenju. Psihologijske teme, 16 (1), 81-98. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/20517
MLA 8th Edition
Švegar, Domagoj i Dražen Domijan. "Efekt serijalne pozicije u vidnomu radnom pamćenju." Psihologijske teme, vol. 16, br. 1, 2007, str. 81-98. https://hrcak.srce.hr/20517. Citirano 28.09.2021.
Chicago 17th Edition
Švegar, Domagoj i Dražen Domijan. "Efekt serijalne pozicije u vidnomu radnom pamćenju." Psihologijske teme 16, br. 1 (2007): 81-98. https://hrcak.srce.hr/20517
Harvard
Švegar, D., i Domijan, D. (2007). 'Efekt serijalne pozicije u vidnomu radnom pamćenju', Psihologijske teme, 16(1), str. 81-98. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/20517 (Datum pristupa: 28.09.2021.)
Vancouver
Švegar D, Domijan D. Efekt serijalne pozicije u vidnomu radnom pamćenju. Psihologijske teme [Internet]. 2007 [pristupljeno 28.09.2021.];16(1):81-98. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/20517
IEEE
D. Švegar i D. Domijan, "Efekt serijalne pozicije u vidnomu radnom pamćenju", Psihologijske teme, vol.16, br. 1, str. 81-98, 2007. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/20517. [Citirano: 28.09.2021.]

Sažetak
U istraživanju su ispitivani efekti serijalne pozicije u vidnomu radnom pamćenju. Provedena su tri eksperimenta u kojima je varirano vrijeme retencije i broj objekata (crta različitih po boji, položaju i/ili duljini) koje je trebalo pamtiti. Korišten je postupak detekcije promjene te je analizirana točnost odgovora ispitanika i brzina odgovaranja. U svakom eksperimentu je sudjelovalo 14 studenata prve godine studija psihologije na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Utvrđeno je da se neovisno o broju čestica u nizu najbolje pamti posljednja prezentirana čestica ako je interval retencije malen (900 ms). Povećanjem intervala retencije (na 6250 ms) gubi se efekt recentnosti i svaka od čestica ima podjednaku vjerojatnost da će biti upamćena, bez obzira na serijalnu poziciju. Rezultati se mogu objasniti teorijom radnog pamćenja OSCAR koju su predložili Brown, Hulme i Preece (2000), odnosno komponentom te teorije koja se odnosi na kontekstualno preklapanje. Provedeno istraživanje predstavlja empirijsku potvrdu da se OSCAR može generalizirati i na vidno radno pamćenje.

Ključne riječi
pažnja; radno pamćenje; serijalni efekti; sljepoća za promjene; vid

Hrčak ID: 20517

URI
https://hrcak.srce.hr/20517

[engleski]

Posjeta: 3.207 *