hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

Neuro-hormonska regulacija stresnog odgovora i učinak na imunost domaćih životinja

Romana Turk ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Ivana Jukić ; Hrvatska
Marko Samardžija ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Mirna Robić ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Maja Belić ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (553 KB) str. 305-315 preuzimanja: 129* citiraj
APA 6th Edition
Turk, R., Jukić, I., Samardžija, M., Robić, M. i Belić, M. (2017). Neuro-hormonska regulacija stresnog odgovora i učinak na imunost domaćih životinja . Veterinarska stanica, 48 (4), 305-315. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/222633
MLA 8th Edition
Turk, Romana, et al. "Neuro-hormonska regulacija stresnog odgovora i učinak na imunost domaćih životinja ." Veterinarska stanica, vol. 48, br. 4, 2017, str. 305-315. https://hrcak.srce.hr/222633. Citirano 10.07.2020.
Chicago 17th Edition
Turk, Romana, Ivana Jukić, Marko Samardžija, Mirna Robić i Maja Belić. "Neuro-hormonska regulacija stresnog odgovora i učinak na imunost domaćih životinja ." Veterinarska stanica 48, br. 4 (2017): 305-315. https://hrcak.srce.hr/222633
Harvard
Turk, R., et al. (2017). 'Neuro-hormonska regulacija stresnog odgovora i učinak na imunost domaćih životinja ', Veterinarska stanica, 48(4), str. 305-315. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/222633 (Datum pristupa: 10.07.2020.)
Vancouver
Turk R, Jukić I, Samardžija M, Robić M, Belić M. Neuro-hormonska regulacija stresnog odgovora i učinak na imunost domaćih životinja . Veterinarska stanica [Internet]. 2017 [pristupljeno 10.07.2020.];48(4):305-315. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/222633
IEEE
R. Turk, I. Jukić, M. Samardžija, M. Robić i M. Belić, "Neuro-hormonska regulacija stresnog odgovora i učinak na imunost domaćih životinja ", Veterinarska stanica, vol.48, br. 4, str. 305-315, 2017. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/222633. [Citirano: 10.07.2020.]

Sažetak
Stres je nespecifični odgovor organizma na stresor kojeg organizam doživljava kao prijetnju homeostazi. Svaki stresor prouzroči stres i specifičnu akciju, a očitovanje bolesti, osim o specifičnoj akciji stresora, ovisi o unutarnjim čimbenicima jedinke (dob, spol, pasmina, gensko naslijeđe) i vanjskim čimbenicima (hranidba, način držanja i dr.). Razlikuju se dva tipa stresa: pozitivni (eustres) i negativni stres (distres). Stresni odgovor je korisna fiziološka reakcija na stres, a sastoji se od tri faze: faze alarmne reakcije, faze rezistencije i faze iscrpljenosti, a čine ga kombinacija promjene ponašanja, odgovora autonomnog živčanog sustava te neuroendokrinog i imunološkog odgovora. Krajnji rezultat stresnog odgovora može biti povratak u homeostazu ili razvoj patološkog stanja. Glavnu ulogu u regulaciji stresnog odgovora imaju hormoni nadbubrežne žlijezde i simpatički živčani sustav. Stres može suprimirati, potencirati ili ne imati nikakav učinak na imunosni sustav ovisno o tipu stresora (psihički, fizički itd.), o genskim svojstvima jedinke, starosti, društvenoj hijerarhiji i akutnom ili kroničnom tijeku djelovanja. Akutni stres pobuđuje staničnu imunost dok kronični stres stimulira humoralnu imunost i inhibira staničnu djelujući na ekspresiju citokina te tako utječe na prijemljivost za mikroorgranizme i tijek infekcije. Pri dužem djelovanju stresora imunosni sustav je suprimiran posredstvom osi hipotalamus- hipofiza-nadbubrežna žlijezda. Utjecajem na gensko naslijeđe kao na unutarnji čimbenik, selekcijskim uzgojem se pokušava smanjiti osjetljivost životinja na stres što posljedično rezultira bržim rastom, boljom rasplodnom sposobnošću i smanjenom pojavnošću bolesti.

Ključne riječi
stres; stresni odgovor; nadbubrežna žlijezda; imunost; selekcijski uzgoj

Hrčak ID: 222633

URI
https://hrcak.srce.hr/222633

[engleski]

Posjeta: 181 *