hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.31820/pt.28.2.2

Hipoteza zamišljenog kontakta: Uloga radnog pamćenja

Nikola Marić ; Univerzitet u Sarajevu, Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Jadranka Kolenović-Đapo   ORCID icon orcid.org/0000-0002-4516-7643 ; Univerzitet u Sarajevu, Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Nermin Đapo ; Univerzitet u Sarajevu, Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju, Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Puni tekst: hrvatski, PDF (525 KB) str. 251-270 preuzimanja: 294* citiraj
APA 6th Edition
Marić, N., Kolenović-Đapo, J. i Đapo, N. (2019). Hipoteza zamišljenog kontakta: Uloga radnog pamćenja. Psihologijske teme, 28 (2), 251-270. https://doi.org/10.31820/pt.28.2.2
MLA 8th Edition
Marić, Nikola, et al. "Hipoteza zamišljenog kontakta: Uloga radnog pamćenja." Psihologijske teme, vol. 28, br. 2, 2019, str. 251-270. https://doi.org/10.31820/pt.28.2.2. Citirano 19.09.2021.
Chicago 17th Edition
Marić, Nikola, Jadranka Kolenović-Đapo i Nermin Đapo. "Hipoteza zamišljenog kontakta: Uloga radnog pamćenja." Psihologijske teme 28, br. 2 (2019): 251-270. https://doi.org/10.31820/pt.28.2.2
Harvard
Marić, N., Kolenović-Đapo, J., i Đapo, N. (2019). 'Hipoteza zamišljenog kontakta: Uloga radnog pamćenja', Psihologijske teme, 28(2), str. 251-270. https://doi.org/10.31820/pt.28.2.2
Vancouver
Marić N, Kolenović-Đapo J, Đapo N. Hipoteza zamišljenog kontakta: Uloga radnog pamćenja. Psihologijske teme [Internet]. 2019 [pristupljeno 19.09.2021.];28(2):251-270. https://doi.org/10.31820/pt.28.2.2
IEEE
N. Marić, J. Kolenović-Đapo i N. Đapo, "Hipoteza zamišljenog kontakta: Uloga radnog pamćenja", Psihologijske teme, vol.28, br. 2, str. 251-270, 2019. [Online]. https://doi.org/10.31820/pt.28.2.2

Sažetak

Prema hipotezi zamišljenog kontakta dovoljna je samo vizualizacija socijalnog kontakta pozitivnog tona prema vanjskoj grupi kako bi došlo do promjene u negativnim stavovima. U ovom je istraživanju ispitivana uloga kapaciteta radnog pamćenja u zamišljenom kontaktu. Provedene su dvije studije. U prvoj je, kvazieksperimentalnoj studiji, pokazano da osobe koje imaju manji kapacitet radnog pamćenja imaju negativnije opise zamišljenog kontakta i negativnije stavove prema vanjskoj grupi u odnosu na osobe većeg kapaciteta radnog pamćenja. Druga, eksperimentalna studija, proširila je nalaze prve studije te je pokazano da su osobe koje su neposredno pred zamišljanje kontakta s članom vanjske grupe imale dodatno opterećenje radnog pamćenja posljedično imale negativnije opise zamišljenog kontakta i negativnije stavove prema članovima vanjske grupe nego skupina ispitanika koja nije imala dodatno opterećenje radnog pamćenja. Medijacijska analiza potvrdila je hipotezu da je (ne)mogućnost održavanja pozitivnog tona zamišljene interakcije mehanizam koji uvjetuje uspješnost zamišljenog kontakta na smanjenje negativnih stavova. Nalazi obiju studija upućuju na to da je kapacitet radnog pamćenja jedan od faktora koji uvjetuje uspješnost intervencije zamišljenim kontaktom. Dobiveni rezultati otvaraju nova pitanja o efikasnosti zamišljenog kontakta u promjenama stava.

Ključne riječi
hipoteza zamišljenog kontakta; radno pamćenje; vanjska grupa; pozitivni ton

Hrčak ID: 223181

URI
https://hrcak.srce.hr/223181

[engleski]

Posjeta: 758 *