hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Modeliranje debljine kore stabala obične jele (Abies alba Mill.)

Mario Božić ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Juro Čavlović ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Mislav Vedriš ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Mario Jazbec ; Slunj

Puni tekst: hrvatski, pdf (340 KB) str. 3-12 preuzimanja: 667* citiraj
APA 6th Edition
Božić, M., Čavlović, J., Vedriš, M. i Jazbec, M. (2007). Modeliranje debljine kore stabala obične jele (Abies alba Mill.). Šumarski list, 131 (1-2), 3-12. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/20805
MLA 8th Edition
Božić, Mario, et al. "Modeliranje debljine kore stabala obične jele (Abies alba Mill.)." Šumarski list, vol. 131, br. 1-2, 2007, str. 3-12. https://hrcak.srce.hr/20805. Citirano 12.08.2020.
Chicago 17th Edition
Božić, Mario, Juro Čavlović, Mislav Vedriš i Mario Jazbec. "Modeliranje debljine kore stabala obične jele (Abies alba Mill.)." Šumarski list 131, br. 1-2 (2007): 3-12. https://hrcak.srce.hr/20805
Harvard
Božić, M., et al. (2007). 'Modeliranje debljine kore stabala obične jele (Abies alba Mill.)', Šumarski list, 131(1-2), str. 3-12. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/20805 (Datum pristupa: 12.08.2020.)
Vancouver
Božić M, Čavlović J, Vedriš M, Jazbec M. Modeliranje debljine kore stabala obične jele (Abies alba Mill.). Šumarski list [Internet]. 2007 [pristupljeno 12.08.2020.];131(1-2):3-12. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/20805
IEEE
M. Božić, J. Čavlović, M. Vedriš i M. Jazbec, "Modeliranje debljine kore stabala obične jele (Abies alba Mill.)", Šumarski list, vol.131, br. 1-2, str. 3-12, 2007. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/20805. [Citirano: 12.08.2020.]

Sažetak
Temeljni cilj istraživanja bio je načiniti modele koji objašnjavaju debljinu kore obične jele u dinarskim bukovo-jelovim šumama Hrvatske, kao funkciju stanišnih (ekoloških) čimbenika i značajki pojedinih stabala. Od stanišnih čimbenika pri modeliranju korištena je nadmorska visina, nagib te orijentacija terena, a od značajki pojedinih stabala korišteni su prsni promjer, visina te starost stabla. Uzorkom je obuhvaćeno 531 stablo obične jele, kojemu je osim navedenih parametara izmjerena debljina kore na izvrtku dobivenom Presslerovim svrdlom u prsnoj visini. Istraživanje je provedeno u dinarskom dijelu areala obične jele u Republici Hrvatskoj (Uprave šuma Podružnice: Delnice, Gospić, Ogulin i Senj). Pri modeliranju debljine kore obične jele, u provedenoj parcijalnoj linearnoj korelaciji statistički značajnim varijablama pokazali su se: prsni promjer, visina stabla, starost stabla, i nadmorska visina. Bonitet sastojine u radu uzet je kao kategorijska varijabla. U statističkoj obradi korištene su varijable u izvornom i logaritamskom (ln) obliku. Koeficijenti determinacije dobiveni modeliranjem nalaze se u rasponu od 62,5 % do 70,4 %. Modeli s varijablama u logaritamskom obliku daju oko 4 % veće koeficijente determinacije u odnosu na modele s izvornim varijablama. Složeniji modeli sa svim značajnim varijablama ukupno povećavaju objašnjenu varijabilnost sa svega 3–4 %, pa se preporučuje uporaba jednostavnijeg modela s prsnim promjerom kao jedinom nezavisnom varijablom te korištenje logaritamske funkcije. Pokazalo se da bonitet sastojine značajno utječe na debljinu kore, te je kora deblja što je bonitet lošiji. U radu je istražen i utjecaj gospodarenja ovim sastojinama u prošlosti na debljinu kore. Rezultati ovih istraživanja ukazuju na manju debljinu kore u sastojinama kojima se intenzivno gospodarilo u odnosu na ekstenzivno gospodarene ili negospodarene sastojine, iako se iz rezultata ne može razlučiti koji dio te razlike je posljedica intenziteta gospodarenja, a koji nešto boljeg srednjeg boniteta intenzivno gospodarenih sastojina.

Ključne riječi
debljina kore; obična jela; modeliranje; linearna korelacija

Hrčak ID: 20805

URI
https://hrcak.srce.hr/20805

[engleski]

Posjeta: 1.150 *