hrcak mascot   Srce   HID

Stručni rad

UTJECAJ KOLISTINA NA BUBREŽNU FUNKCIJU KRITIČNIH BOLESNIKA

IVA GRGIĆ ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet, Osijek, Hrvatska
DUBRAVKA IVIĆ ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet, Klinički bolnički centar Osijek, Zavod za intenzivno liječenje, Osijek, Hrvatska
DINKO PAULIĆ   ORCID icon orcid.org/0000-0001-9890-2755 ; Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, Odjel za mikrobiologiju, Osijek, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (318 KB) str. 175-184 preuzimanja: 80* citiraj
APA 6th Edition
GRGIĆ, I., IVIĆ, D. i PAULIĆ, D. (2019). UTJECAJ KOLISTINA NA BUBREŽNU FUNKCIJU KRITIČNIH BOLESNIKA. Acta medica Croatica, 73 (2), 175-184. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/224704
MLA 8th Edition
GRGIĆ, IVA, et al. "UTJECAJ KOLISTINA NA BUBREŽNU FUNKCIJU KRITIČNIH BOLESNIKA." Acta medica Croatica, vol. 73, br. 2, 2019, str. 175-184. https://hrcak.srce.hr/224704. Citirano 24.10.2020.
Chicago 17th Edition
GRGIĆ, IVA, DUBRAVKA IVIĆ i DINKO PAULIĆ. "UTJECAJ KOLISTINA NA BUBREŽNU FUNKCIJU KRITIČNIH BOLESNIKA." Acta medica Croatica 73, br. 2 (2019): 175-184. https://hrcak.srce.hr/224704
Harvard
GRGIĆ, I., IVIĆ, D., i PAULIĆ, D. (2019). 'UTJECAJ KOLISTINA NA BUBREŽNU FUNKCIJU KRITIČNIH BOLESNIKA', Acta medica Croatica, 73(2), str. 175-184. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/224704 (Datum pristupa: 24.10.2020.)
Vancouver
GRGIĆ I, IVIĆ D, PAULIĆ D. UTJECAJ KOLISTINA NA BUBREŽNU FUNKCIJU KRITIČNIH BOLESNIKA. Acta medica Croatica [Internet]. 2019 [pristupljeno 24.10.2020.];73(2):175-184. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/224704
IEEE
I. GRGIĆ, D. IVIĆ i D. PAULIĆ, "UTJECAJ KOLISTINA NA BUBREŽNU FUNKCIJU KRITIČNIH BOLESNIKA", Acta medica Croatica, vol.73, br. 2, str. 175-184, 2019. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/224704. [Citirano: 24.10.2020.]

Sažetak
Cilj istraživanja: Utvrditi utjecaj kolistina na bubrežnu funkciju kritičnih bolesnika, učestalost i težinu bubrežnog oštećenja, čimbenike koji, uz kolistin, doprinose nastanku akutne bubrežne ozljede (ABO) te utjecaj potonje na klinički ishod. Nacrt studije: Opservacijsko retrospektivno istraživanje. Ispitanici i metode: Istraživanjem je obuhvaćeno 58 bolesnika hospitaliziranih u JIL-u Klinike za anesteziologiju i intenzivnu medicinu tijekom dvogodišnjeg razdoblja. Kriterij uključivanja ciljana je terapijska primjena kolistina. Demografski i klinički podatci o ispitanicima prikupljeni su iz povijesti bolesti. Rezultati: Kolistin je bio primijenjen za liječenje mikrobiološki potvrđene infekcije. U više od 70 % bolesnika primijenjen je sustavno, a u 80 % slučajeva u kombinaciji s drugim antibioticima. Udarnu dozu primilo je pet ispitanika, medijan doze održavanja iznosio je 6, kumulativne doze 41 milijun IU, a medijan trajanja liječenja 7 dana. ABO je utvrđena kod 12 ispitanika, između
2. i 14. dana terapije, s ravnomjernom zastupljenošću stadija 1, 2 i 3. Nije potvrđeno da trajanje terapije, doza kolistina i prisutnost sepse značajno utječu na pojavnost ABO. Smrtnost u ispitanika s ABO iznosila je 75 %. Zaključak: U većine ispitanika kolistin je primijenjen sustavno u kombinaciji s drugim antibioticima, a u manjem broju slučajeva inhalacijski kao jedino antimikrobno sredstvo. Iako očigledni, porast koncentracije kreatinina, sniženje klirensa i glomerularne filtracije tijekom primjene kolistina nisu dosegli statističku značajnost. U ispitanika s poznatom ABO kolistin nije izazvao dodatno pogoršanje bubrežne funkcije. ABO nastala tijekom primjene kolistina vjerojatno je posljedica udruženog djelovanja više čimbenika među kojima valja istaknuti latentni poremećaj bubrežne funkcije u sklopu kritične bolesti.

Ključne riječi
akutna ozljeda bubrega; kritična bolest; kolistin; štetni učinci; nefrotoksičnost

Hrčak ID: 224704

URI
https://hrcak.srce.hr/224704

[engleski]

Posjeta: 194 *