Izvorni znanstveni članak

Utjecaj treninga osnovnih elemenata ritmičke gimnastike na neke motoričke sposobnosti djevojčica u dobi od 8-9 godina

Jasenka Wolf-Cvitak ; Faculty of Kinesiology, University of Zagreb, Croatia
Nada Grčić-Zubčević ; Faculty of Kinesiology, University of Zagreb, Croatia
Željana Marić ; Faculty of Kinesiology, University of Zagreb, Croatia

Sažetak

Ritmička gimnastika je konvencionalni sport koji objedinjuje: pokret u jedinstvu s glazbom i baratanje spravama (vijača, obruč, lopta, čunjevi, traka). Osnovni elementi ritmičke gimnastike se dijele na: elemente tijela i elemente sprava. Ta se dva elementa zajedno procjenjuju na natjecanjima prema Pravilniku za bodovanje kao «težine» A, B, C, D i E. Elementi tijelom odrebuju «težinu» cijelog elementa. Osnovni elementi tijelom su, prema Pravilniku za ritmičku gimnastiku, skokovi, ravnoteže, okreti i pokretljivost. To su neke od motoričkih sposobnosti koje su autori Metikoš i sur. (1982) opisali kao bazične motoričke sposobnosti, a koje odgovaraju eksplozivnoj snazi, fleksibilnosti, koordinaciji i ravnoteži. Samo sistematski i dobro planirani trening, u prvom redu baš tih motoričkih sposobnosti, može dati visoke sportske rezultate. Ovo istraživanje je provedeno radi vrednovanja programa treninga u RG školi. Program se osniva na specifičnim elementima ritmičke gimnastike. Eksperimentalni kineziološki tretman imao je za cilj stimulirati pozitivnu transformaciju motoričkih sposobnosti kako bi ona bila temelj za selekciju djevojčica u kvalitetniju grupu. Drugi je cilj bila provjera nekih novih testova prvi puta korištenih u ritmičkoj gimnastici.
Materijal i metode
Uzorak ispitanika
Uzorak ispitanica činilo je 36 djevojčica u dobi od 8 do 9 godina. Ispitanice su se, intrinzično motivirane, upisale u početnicku grupu ritmičke gimnastike zagrebačkog Kluba za ritmičku gimnastiku «Leda». Pored redovne nastave tjelesne i zdravstvene kulture u školi, one su redovno polazile (dva sata tjedno) treninge ritmičke gimnastike.
Uzorak varijabli
Za procjenu motoričkog statusa ispitanica primijenjeno je trinaest motoričkih testova koji su procjenjivali: eksplozivnu snagu, koordinaciju, ravnotežu i fleksibilnost. Testovi za procjenu eksplozivne snage bili su: skok u dalj s mjesta (HORJ), skok u vis s mjesta-bočno (VERJ) i skok u vis s mjesta-frontalno (FVJ). Testovi za procjenu koordinacije bili su: skok s okretom ulijevo (TWJL), skok s okretom udesno (TWJR), koraci u stranu (SIDS) i školica (HOPS). Tri testa TWJL, TWJR i HOPS novi su testovi, od kojih su prva dva prvi put korišteni u ritmičkoj gimnastici. Testovi skok s okretom izvode se tako da se, nakon sunožnog odraza u vis, tijelo okrene maksimalno oko uzdužne osi u jednu stranu. Mjeri se kut od odraza do doskoka. Test školica preuzet je iz dječje igre, a izvodi se naizmjeničnim jednonožnim i sunožnim skokovima, unaprijed i unatrag, u nacrtana polja na podlozi. Testovi za procjenu fleksibilnosti bili su: pretklon u sjedu raznožno (SSR), pretklon na klupici (FBB) i iskret palicom (CIRCB). Testovi za procjenu ravnoteže bili su: stajanje na jednoj nozi na klupici uzdužno otvorenih ociju (OLSEO), stajanje na obje noge poprečno na klupici otvorenih ociju (DLSEO) i stajanje na obje noge poprečno na klupici zatvorenih očiju (DLSEC).
Provedba istraživanja
Trening u školi ritmičke gimnastike trajao je devet mjeseci, a izvodio se dva puta tjedno po 60 minuta. Motorički status djevojčica izmjeren je na početku i na kraju eksperimentalnog trenažnog programa. Program devetomjesečnog treninga obuhvaćao je elemente ritmičke gimnastike u vidu slijedećih sadržaja: stavovi, hodanja, trcanja, poskoci, skokovi, ok- reti, ravnoteže, pokretljivosti, poluakrobatski elementi, balet i vježbe loptom.
Metode obrade rezultata
Podaci su obrabeni statističkim paketom STATISTICA for Windows. Izmjerene vrijednosti varijabli obrabene su standardnim deskriptivnim postupcima kako bi se utvrdile njihove osnovne statističke karakteristike. Pouzdanost svih motoričkih testova provjerena je Cronbachovim indeksom generalizabilnosti α . Za utvrđivanje statističke značajnosti promjena motoričkih sposobnosti izazvanih programom treninga između inicijalnog i finalnog stanja korišten je t-test za zavisne uzorke.
Rezultati i rasprava
Na temelju dobivenih rezultata može se zaključiti da su nastale pozitivne kvantitativne promjene u svim motorickim sposobnostima. Statistički značajne promjene ostvarene su u svim testovima fleksibilnosti koji su mjerili fleksibilnost ruku i ramenog zgloba (CIRCB), kralježnice (FBB) i zgloba kuka (SSR). Ova motorička sposobnost posebno je važna, jer ima veliki utjecaj na rezultate izvobenja svih elemenata u ritmičkoj gimnastici. Dakle, program treninga bio je vrlo dobro koncipiran što se tiče vježbi pokretljivosti. Statistički značajne promjene zamijećene su i u dva testa za procjenu koordinacije: školica (HOPS) i koraci u stranu (SIDS). Oni označavaju opću koordinacijsku sposobnost za izvođenje kompleksnih gibanja karakterističnih za ritmičku gimnastiku. Prvi put primijenjeni testovi skok s okretom u desnu (TWJR) i lijevu stranu (TWJL) nisu se pokazali primjereni ispitanicama. Te testove treba dodatno provjeriti u idućim istraživanjima. Što se tiče eksplozivne snage nogu, rezultati ispitanica pokazuju nedostatne vrijednosti. Iako su u trenažnom programu sadržaji poskoka i skokova bili znatno zastupljeni, on ipak nije doveo do značajnijeg poboljšanja te motoričke sposobnosti.
U prostoru ravnoteže uočena je statistički značajna promjena u testu koji se izvodio zatvorenih očiju (DLSEC), dok se testovi izvođeni otvorenim očima (OLSEO i DLSEO) nisu pokazali značajnim. Očito da uloga vidnog osjeta nije bila presudna jer se kontrola vršila iz kinestetičkog analizatora. Dobiveni rezultati ipak se moraju uzeti s dozom opreza jer su se testovi ravnoteže pokazali nisko pouzdanima. Postoji potreba da se program treninga korigira u području rada na ravnoteži. Može se pretpostaviti kako se ravnoteža premalo trenirala u prethodnoj životnoj dobi, pa su samo četiri mjeseca treninga ravnoteže tijekom devetomjesečnog treninga bila nedostatna za značajniji napredak.
Zaključak
Ispitanice ovog istraživanja bile su neselekcionirane djevojčice koje su se upisale u školu ritmičke gimnastike. Rezultati istraživanja pokazali su da se ispitanice na početku nisu značajno razlikovale od populacije školske djece njihove dobi, osim što su imale bolju gibljivost. Primijenjeni program treninga ritmičke gimnastike nije u potpunosti dosegnuo očekivane rezultate. Nakon devet mjeseci ispitanice, iako su poboljšale svoje motoričke sposobnosti, nisu previše odskočile od prosječne populacije. Napredovanje je bilo nedovoljno da bi se na temelju tih rezultata mogla provesti dobra selekcija za ovaj sport. Kompleksnost ritmičke gimnastike, nadalje, vjerojatno je bio ograničavajući faktor za ranu selekciju pogotovo na ovako malom uzorku ispitanica.
Postojeći program potrebno je nadopuniti ciljanim sadržajima koji bi jednakomjerno djelovali na podizanje svih motoričkih sposobnosti relevantnih za ritmičku gimnastiku. Tada bi program osigurao selekciju perspektivnih vježbačica za ovaj lijepi ženski sport.

Ključne riječi

ritmička gimnastika; djevojčice; motoričke sposobnosti; trening

Hrčak ID:

225371

URI

https://hrcak.srce.hr/225371

Datum izdavanja:

28.6.2002.

Podaci na drugim jezicima: engleski njemački

Posjeta: 2.012 *