Pregledni rad
https://doi.org/10.47960/2712-1844.2019.5.7
Mostar u svjetlu znanstvenoga interesa starokršćanske arheologije
Ivanka Ribarević-Nikolić
orcid.org/0000-0003-3652-5848
Sažetak
Pozornost je ukazana reljefno ukrašenim kasnoantičkim kamenim ulomcima koji su ugrađeni kao spolij u pročelje zanimljive arhitektonske konstrukcije islamskoga stilskoga obilježja izvora "Vrelo Vrba" u Donjim Gnojnicama, južno od Mostara. Motivi grana i lišća vinove loze s grozdovima, budući da ih učestalo srećemo kao dekoraciju starokršćanske arhitektonske skulpture, hipotetski, ukazuju na postojanje starokršćanskoga objekta na ovome mjestu. Istovremeno, poznato je da motiv vinove loze s grozdovima grožđa nije ikonografski isključivo vezan za sakralnu arhitekturu, te se ne isključuje mogućnost drugačije provenijencije ovih reljefa (Sl. 1-3). Neophodni su konzervatorski radovi, kako na kasnoantičkim reljefima, tako i na objektu Vrelo Vrba. Ovaj prostor nije arheološki istražen. Lokalitet je registriran krajem 19. stoljeća.
Također, ukazano je na razinu istraženosti i očuvanosti sedam do sada poznatih starokršćanskih lokaliteta na području današnje Općine Mostar. To su Cim, Sutina, Potoci, Humilišani, Kuti, u sjevernom okružju grada i Žitomislići i Blagaj u južnome dijelu grada.
Tri su važna starokršćanska lokaliteta gdje su arheološkom metodom istraživanja potvrđeni ostatci arhitekture. To su Cim, Žitomislići i Sutina (Sl. 4, 5, 6). Arheološki lokalitet u Sutini u cijelosti je uništen, zajedno s arhitektonskim ostatcima starokršćanske crkve (Sl. 6). Dat je kritički osvrt na razinu zaštite dva konzervirana arhitektonska starokršćanska sakralna kompleksa, onaj u Cimu i drugi u Žitomislićima. Starokršćanski arheološki lokalitet u Cimu (Sl. 4) ugrožen je agresivnom stambenom izgradnjom. Starokršćanski arhitektonski kompleks u Žitomislićima (Sl. 5) nije adekvatno prezentiran i čini se da se nitko ne brine o održavanju lokaliteta.
Posebno je istaknuta nužnost arheoloških sustavnih istraživanja na nekim lokalitetima gdje je potvrđeno postojanje starokršćanske sakralne arhitekture, kao što je to, istaknuto je, lokalitet u Humilišanima (Sl. 7, 8).
Na kraju članka istaknuta je vrijednost i važnost svih arheoloških lokaliteta općenito. Citirana su odabrana mišljenja znanstvenika i umjetnika objedinjena kao simbolička poruka koju smo nazvali "arheološki manifesto": Arheološki lokaliteti su korak u budućnost, a ne povratak u prošlost.
Ključne riječi
starokršćanska arheologija; Mostar; spolij; Donje Gnojnice; arheološki manifesto.
Hrčak ID:
225387
URI
Datum izdavanja:
1.10.2019.
Posjeta: 1.445 *