hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Ustav bez države i naroda (1)

Davor Rodin ; Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (267 KB) str. 9-31 preuzimanja: 490* citiraj
APA 6th Edition
Rodin, D. (2005). Ustav bez države i naroda (1). Politička misao, 42 (2), 9-31. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/20978
MLA 8th Edition
Rodin, Davor. "Ustav bez države i naroda (1)." Politička misao, vol. 42, br. 2, 2005, str. 9-31. https://hrcak.srce.hr/20978. Citirano 08.12.2019.
Chicago 17th Edition
Rodin, Davor. "Ustav bez države i naroda (1)." Politička misao 42, br. 2 (2005): 9-31. https://hrcak.srce.hr/20978
Harvard
Rodin, D. (2005). 'Ustav bez države i naroda (1)', Politička misao, 42(2), str. 9-31. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/20978 (Datum pristupa: 08.12.2019.)
Vancouver
Rodin D. Ustav bez države i naroda (1). Politička misao [Internet]. 2005 [pristupljeno 08.12.2019.];42(2):9-31. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/20978
IEEE
D. Rodin, "Ustav bez države i naroda (1)", Politička misao, vol.42, br. 2, str. 9-31, 2005. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/20978. [Citirano: 08.12.2019.]

Sažetak
Promatranje Europskog ustava i pravnih stečevina Europske unije
sa stajališta novovjekovne nacionalne države vodi u aporije i euroskepticizam jer Europska unija nije, niti će ikada biti, politička zajednica izgrađena po modelu nacionalnih država. Nacionalna država kao ustavna institucija nije identična političkim procesima, već je jedna od historijskih mogućnosti političkog. Država i politika ne mogu se izjednačavati: Nacionalna država je politička institucija a politika je
proces koji poznaje različite mogućnosti institucionalizacija. Te dvije
strane, ustavna država i politički procesi, stoje u odnosu meke nesumjerljvosti i nije ih moguće poistovjetiti u višem jedinstvu. Izjednačavanje ustavne države i političke djelatnosti dovodi u suvremenim raspravama o Ustavu Europe do euroskeptičkih konzekvencija.
Konzervativni teoretičari države i politike ne mogu ustavnu državu
misliti rastavljeno od političkih procesa. Za njih je Europa moguća
samo kao ustavna država s demokratskom legitimacijom. U protivnom nikada neće biti uspostavljena. Ti teoretičari odnos ustava i
politike misle u kategorijama sredstvo-svrha, ili uzrok-posljedica, a
ne kao otvoreni proces između dva nepoistovjetiva medija koji se
međusobno semantički iritiraju. Cilj europske politike nije europska
država, niti je cilj Europskog ustava obuzdavanje spontanosti europskih političkih procesa. Europska unija je otvoreni semantički odnos njenih pravnih stečevina i njenih političkih procesa. U tom će se smislu i pojam demokracije kao političke forme morati redefinirati.
Europsku uniju kao političku zajednicu sui generis treba objasniti
sa stajališta suvremenih teorija razvijenih na tragu lingvističkog i dekonstruktivističkog obrata novovjekovnog supstancijalnog racionalizma, univerzalizma i kozmopolitizma. Bitna je stečevina ovih postmodernih teorija da one politički realitet ne misle kao objektivnu danost, već kao konstrukt za koji znamo kako smo ga proizveli pa ga
možemo i mijenjati. To znači da predmet istraživanja nije ustavnopravna zbilja, već znanje o ustavno-pravnoj zbilji koje se neprekidno proširuje novim označavanjima semantički nepostojeće političke okoline. Europski ustav i europska politika stoje u odnosu uzajamne semantičke iritacije, ali nisu identični niti će to u perspektivi ikada postati.

Ključne riječi
Europski ustav; Europska unija; nacionalna država; narod; politički procesi; euroskepticizam; supstancijalni racionalizam; dekonstrukcija; nepoistovjetivi mediji; nesumjerljivost; semantička iritacija

Hrčak ID: 20978

URI
https://hrcak.srce.hr/20978

[engleski]

Posjeta: 973 *