Kineziologija, Vol. 35. No. 2., 2003.
Izvorni znanstveni članak
Paramorfične i dismorfične promjene prsnoga koša i torakalne kralješnice u srednjoškolaca
Zdenko Kosinac
; Department of Kinesiology, Faculty of Natural Sciences, Mathematics and Education, University of Split, Croatia
Sažetak
Uvod
Paramorfične promjene prsnoga koša i kralješnice čine znatnu incidenciju u populaciji djece osnovnih škola. Rastom, organizam sam, svojom snagom i sazrijevanjem ispravlja dio otklona posture (držanja tijela) – samokorekcija. Ta prirodna mogućnost nešto je slabije djelotvorna u tzv. “rizične” djece. Dapače, ako je paramorfično iskrivljenje u fazi pojačanog rasta već prisutno i potpomognuto raznim ambijentalnim uvjetima, transformira se polako i neizbježno u prepoznatljive oblike disformizma s mogućim višestrukim posljedicama i znatno umanjenim terapeutskim učincima. Osnovni cilj ovog ispitivanja jest utvrditi zastupljenost paramorfičnih i dismorfičnih promjena posture te utvrditi eventualne razlike između učenika različitog spola i stupnja obrazovanja u prostoru nekih relevantnih indikatora paramorfičnih i dismorfičnih promjena prsnoga koša i torakalne kralješnice.
Metode
Ispitivanje je izvršeno na uzorku od 290 ispitanika (140 ucenica i 150 učenika) četiriju gimnazija u Splitu, životne dobi od 15 do 16 godina, podijeljenih u četiri poduzorka s obzirom na spolnu pripadnost i razinu obrazovanja. Somatski pregled ispitanika učinjen je prema postupcima Palmera i Eplera (1998) o procjeni posture, kriterijima Leskaza (1981) i Tribastonea (1994) o sistematskim pregledima sustava za kretanje.
U tu svrhu primijenjen je skup od 9 revalantnih indikatora koji ukazuju na paramorfične i dismorfične promjene prsnoga koša i kralješnice. To su sljedeći indikatori: simetrija ramena (SIMRAM), simetrija lopatica (SIMLOP), simetrija prsnih mišića (SIMPRM), simetrija Lorenzova kuta (SIMLOK), simetrija epigastričnog kuta rebara (EPUGKU), izbočena prsa (PECCAR), ljevkasta prsa (PECEXA), torakalna skolioza (THSKOL) i torakalna kifoza (THKIFO). Podaci su obrađeni metodom deskriptivne statistike: zabilježene su frekvencije (F) i izračunati su pripadajući postoci (%). Utvrđeni su osnovni statistički parametri analiziranih indikatora ( x, SD) za svaki uzorak. Značajnost razlika između skupina u pojedinim indikatorima testirana je analizom varijance, a razlike između skupina ustvrđene se metodom kanoničke diskriminacijske analize.
Rezultati i rasprava
Rezultati somatskog pregleda prsnoga koša i torakalne kralješnice na uzorku srednjoškolaca dozvoljavaju sljedeće konstatacije: paramorfične promjene posture u srednjoškolaca relativno su česta pojava, dok se to ne može reći i za dismorfične promjene; evidentan je nešto veći postotak paramorfičnih promjena u učenica (oko 10% u odnosu na ucenike). Suprotno tome, dismorfične promjene posture češća su karakteristika učenika. Razlike unutar skupina iste spolne pripadnosti, a različite razine obrazovanja dozvoljavaju ustanovljenje: u učenica druge godine uočljiv je lagani porast paramorfičnih i dismorfičnih promjena na prsnom košu i torakalnoj kralješnici, dok je u učenika evidentan suprotan smjer, tj. pad. S povišenjem stupnja obrazovanja postaje evidentan pad paramorfičnih promjena posture, koji je u učenika nešto jače izražen. Općenito, asimetrija posture poprsja i torakalne kralješnice pokazuje određenu zakonitost i prepoznatljivost, kako s obzirom na spolnu pripadnost, tako i s obzirom na stupanj obrazovanja. Utvrđeno je da vrlo mali postotak učenica (18%) i učenika (22%) nižih razreda srednje škole karakterizira pravilno tjelesno držanje, odnosno cak 82% učenica i 78% učenika karakterizira neki od oblika paramorfičnih i dismorfičnih promjena posture. Ako se u obzir uzme spolna pripadnost, moguće je konstatirati: asimetrija lopatica, Lorenzova trokuta i ramena češća je karakteristika u učenica. Učenike, pak, karakterizira nešto veća nazočnost asimetrije epigastričnoga kuta i prsnih mišića. S povišenjem stupnja obrazovanja opada postotak asimetrije posture i u učenica i u učenika, s time da je taj pad izraženiji u učenika. To se može pripisati neujednačenoj dinamici promjena pojedinih segmenata prsnoga koša.
S gledišta vremenske dinamike (stupnja obrazovanja) prepoznatljiva je jedna pravilnost u procesu morfološke transformacije posture koju treba poznavati i uvažavati jer ona može biti važna s aspekta dijagnostike i kineziterapije. Naime, paramorfične promjene u učenica prve godine zastupljene su s oko 49%, da bi u učenica druge godine pokazale tendenciju pada za oko 6%. U učenika imamo obratan smjer, tj. porast paramorfičnih promjena posture u učenika prvog razreda sa 31% na 41% u drugom razredu. Takve promjene na posturi vrlo se vjerojatno mogu objasniti neujednačenom dinamikom rasta i morfološkog oblikovanja pojedinih segmenata prsnoga koša i torakalne kralješnice, ali i nasljedno-konstitucijskim utjecajem, kao i utjecajem ambijentalnih čimbenika koji se često zanemaruju. Kao što je bilo i očekivati, zastupljenost dismorfičnih promjena u ispitanika ove životne dobi znatno je manja, ali ne i zanemariva. Zamjetljivo je da su dismorfične promjene posture (deformiteti II. stupnja) podjednako zastupljeni u učenica prve i druge godine (oko 30%), za razliku od učenika druge godine u kojih je evidentiran pad za oko 18% u odnosu na učenika prve godine. Zanimljivo je zamijetiti da je nazočnost izbočenih prsa (pectus carrinatum) u mlabih adolescenta oko 12%, dok je taj postotak u srednjoškolaca udvostručen (24.7%). Kifotično zakrivljena kralješnica vrlo je česta pojava u naših ispitanika (45%) s tendencijom porasta s obzirom na razinu obrazovanja. Postranične devijacije kralješnice češća su karakteristika u učenica (oko 43%) nego u učenika (23%). Program re-edukacije ovih skolioza trebao bi se zasnivati na: aplikaciji respiratorne kineziterapije, mobilizaciji i jačanju muskulature, istezanju i opuštanju tonusa mišića i participaciji sportskih aktivnosti s naglašenim antiparamorficnim djelovanjem. Prva i jedina diskriminacijska varijabla značajno odvaja učenice od učenika tako da su na jednom polu učenici s pojačanim indikatorima asimetrije prsnih mišića i fiziološkim iskrivljenjem kralješnice u sagitalnoj ravni prema natrag i cešćim izbočenim prsima, dok su na drugom polu učenice koje karakterizira postranično iskrivljena kralješnica.
Zaključak
Provedene statističke i diskriminacijske analize dozvoljavaju sljedeće zaključke: paramorfične promjene prsnoga koša i torakalne kralješnice u mlađih srednjoškolaca relativno su česta pojava, dok se to ne može tvrditi i za dismorfične promjene; paramorfične promjene posture češća su karakteristika u učenica, dok su dismorfične promjene na prsnom košu i torakalnoj kralješnici češća karakteristika u učenika. U učenica starije životne dobi uočljiv je lagani porast otklona posture, dok je u učenika evidentan suprotan smjer, tj. pad. Diskriminacijskim postupcima ekstrahirana je jedna značajna diskriminacijska varijabla koja odvaja učenice od učenika tako da su na jednom polu učenici s povećanim indikacijama kifotično iskrivljene kralješnice, asimetrijom prsnih mišića te češćim izbočenim prsima, dok su na drugom polu učenice sa skoliotično iskrivljenom kralješnicom.
Ključne riječi
Hrčak ID:
226872
URI
Datum izdavanja:
28.10.2003.
Posjeta: 1.052 *