Medicina, Vol. 55 No. 4, 2019.
Ostalo
https://doi.org/10.21860/medflum2019_227126
Primjena veno-venske izvantjelesne membranske oksigenacije kod pedijatrijskog pacijenta s teškom ozljedom mozga: prikaz slučaja
Ivona Predović
; Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet, Rijeka, Hrvatska
Zdravko Jurilj
; Klinika za anesteziologiju i intenzivno liječenje, KBC Rijeka, Rijeka, Hrvatska
Kazimir Juričić
; Klinika za anesteziologiju i intenzivno liječenje, KBC Rijeka, Rijeka, Hrvatska
Alen Protić
; Klinika za anesteziologiju i intenzivno liječenje, KBC Rijeka, Rijeka, Hrvatska
Sažetak
Cilj: Veno-venska izvantjelesna membranska oksigenacija (engl. veno-venous extracorporeal membrane oxygenation; VV ECMO) metoda je pružanja potpore funkciji pluća u pacijenata s teškim reverzibilnim zatajenjem respiracije. Prikazan je slučaj politraumatizirane pedijatrijske pacijentice s teškom ozljedom mozga s ciljem utvrđivanja može li se takve pacijente liječiti ovom metodom. Prikaz slučaja: U Jedinicu intenzivnog liječenja (JIL) zaprimljena je osmogodišnja pacijentica nastradala kao pješakinja u automobilskoj nesreći. Premještaj je bio dogovoren zbog nestabilnog stanja vitalnih funkcija tijekom operativnog zahvata u drugoj ustanovi. Pregledom su utvrđeni višestruki prijelomi viscerokranija, teška ozljeda mozga (subarahnoidalno krvarenje) i kontuzija pluća s razvojem akutnog respiratornog distres sindroma. Pacijentica je bila umjetno ventilirana i pri prijemu je izmjerena saturacija krvi kisikom 55 %. Pristupilo se postavljanju VV ECMO-a preko periferne kanulacije, na što se saturacija u arterijskoj krvi popravila. Kontrolirani su respiracijski parametri uredni uz VV ECMO, a nalazi slikovnih tehnika pokazali su potpunu resorpciju subarahnoidalnog krvarenja i hemoragičnih žarišta na mozgu, kao i puno bolju prozračnost obaju plućna krila. Tijekom sedmog dana pristupilo se odvajanju od VV ECMO-a, uz daljnju ventilacijsku potporu. Desetoga dana liječenja pacijentica se premjestila na pedijatrijski JIL. Zaključci: Unatoč raspravama i potencijalnim rizicima postavljanja VV ECMO-a, ovaj primjer potvrđuje kako teška ozljeda mozga ne predstavlja apsolutnu kontraindikaciju za primjenu VV-ECMO-a. Kao i kod drugih medicinskih intervencija, i ova metoda nosi rizike, zbog čega se mora utvrditi stvarna potreba za svakog pacijenta individualno. Nove mogućnosti otvaraju i sustavi koji ne zahtijevaju sistemsku primjenu antikoagulacije.
Ključne riječi
akutna ozljeda pluća; heparin; izvantjelesna membranska oksigenacija; traumatska ozljeda mozga
Hrčak ID:
227126
URI
Datum izdavanja:
1.12.2019.
Posjeta: 1.851 *