hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

Reprodukcijski tok kukuruza kao jedne od osnovnih ratarskih kultura

Božidar Petrač ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (668 KB) str. 275-284 preuzimanja: 12* citiraj
APA 6th Edition
Petrač, B. (1991). Reprodukcijski tok kukuruza kao jedne od osnovnih ratarskih kultura. Ekonomski vjesnik, IV (2), 275-284. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/228258
MLA 8th Edition
Petrač, Božidar. "Reprodukcijski tok kukuruza kao jedne od osnovnih ratarskih kultura." Ekonomski vjesnik, vol. IV, br. 2, 1991, str. 275-284. https://hrcak.srce.hr/228258. Citirano 23.01.2020.
Chicago 17th Edition
Petrač, Božidar. "Reprodukcijski tok kukuruza kao jedne od osnovnih ratarskih kultura." Ekonomski vjesnik IV, br. 2 (1991): 275-284. https://hrcak.srce.hr/228258
Harvard
Petrač, B. (1991). 'Reprodukcijski tok kukuruza kao jedne od osnovnih ratarskih kultura', Ekonomski vjesnik, IV(2), str. 275-284. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/228258 (Datum pristupa: 23.01.2020.)
Vancouver
Petrač B. Reprodukcijski tok kukuruza kao jedne od osnovnih ratarskih kultura. Ekonomski vjesnik [Internet]. 1991 [pristupljeno 23.01.2020.];IV(2):275-284. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/228258
IEEE
B. Petrač, "Reprodukcijski tok kukuruza kao jedne od osnovnih ratarskih kultura", Ekonomski vjesnik, vol.IV, br. 2, str. 275-284, 1991. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/228258. [Citirano: 23.01.2020.]

Sažetak
Reprodukcijski tokovi kukuruza predstavljaju tehnološku kategoriju, odnosno njima se prikazuje tehnološka povezanost međusobno različitih vertikalnih, odnosno reprodukcijski ostvarljivih zajedničkih proizvoda, što drugim riječima predstavlja tzv. reprodukcijske linije. U osnovi kukuruz se mede koristiti kao neoplemenjen i oplemenjen kroz više stupnjeve složenosti u tehnologiji prerade. Najveći potrošač kukuruza u Slavoniji i Baranji nesumnjivo je stočarska proizvodnja. Nažalost, potrošnju kukuruza u regiji još uvijek karakterizira visok postotak potrošnje neprerađenog kukuruza, posebice na privatnom sektoru za ishranu stoke. Ekonomski efekti finalizacije kukuruza promatrani su kroz reprodukcijske linije na osnovi mogućih pravaca njegova korištenja i to kroz upotrebu u industriji stočne hrane, prehrambenoj industriji, tovu stoke i u izvozu. U strukturi finalizacije kukuruza na području Slavonije i Baranje udjel finaliziranog kukuruza u ukupnim proizvodnim količinama kretao se u razdoblju od 1975. do 1989. godine, zavisno o mnogobrojnim utjecajima, uglavnom između 60% i 63% od čega je najveći dio neposredno utrošen za tov stoke koja nije doživjela daljnju finalizaciju, a daleko manji dio za proizvodnju mesa koje nije dalje oplemenjivano, dok je vrlo mali dio kukuruza finaliziran u proizvodnji mesnih prerađevina.

Ključne riječi
reprodukcijski tokovi; poljoprivreda; kukuruz; ratarska proizvodnja

Hrčak ID: 228258

URI
https://hrcak.srce.hr/228258

Posjeta: 24 *