Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.31297/hkju.19.4.2
Determinante učinkovitosti zdravstvenog i obrazovnog sustava te sustava javne uprave u državama središnje, istočne i jugoistočne Europe
Antonija Buljan
orcid.org/0000-0002-0980-5206
; asistentica, EkonomskI fakulteT Sveučilišta u Zagrebu
Milan Deskar-Škrbić
; Hrvatska narodna banka
Hrvoje Šimović
orcid.org/0000-0002-4040-0899
; redoviti profesor, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Sažetak
Rad se bavi analizom determinanata učinkovitosti javnoga sektora u 15 zemalja središnje i jugoistočne Europe. Analizom omeđivanja podataka (AOMP) i Tobitovom regresijom ocjenjuje se učinkovitost javnih rashoda u sustavu zdravstva, javne uprave i obrazovanja. To je prva znanstvena analiza učinkovitosti javnih rashoda u navedenim državama koje dijele iskustvo ekonomske tranzicije te slične izazove u vezi s veličinom i učinkovitosti javnog sektora. AOMP usmjeren na inpute korišten je za izračun koeficijenata učinkovitosti, dok se Tobitovom regresijom identificiraju determinante učinkovitosti javnih rashoda za svaku od analiziranih kategorija.Prema dobivenim rezultatima, u zdravstvenom sektoru postoji najviše prostora za poboljšanje. Prosječna vrijednost učinkovitosti inputa od 0,87 upućuje na to da bi analizirane države mogle ostvariti isti output uz prosječno 13 % manje resursa. Najučinkovitije su države Bugarska, Estonija i Slovenija, dok su Srbija, Hrvatska i Bosna i Hercegovina ostvarile najlošije rezultate. BDP po stanovniku pozitivno utječe na učinkovitost u zdravstvenom sektoru, dok rastući udio starije populacije umanjuje koeficijent učinkovitosti. Viša razina obrazovanja također pozitivno utječe na učinkovitost, što je u skladu s prethodnim istraživanjima. Rezultati pokazuju prosječan gubitak resursa od 10 % u obrazovnom sektoru. Češka, Estonija, Poljska, Rumunjska i Slovačka nalaze se na granici učinkovitosti, dok su najlošije rezultate ostvarile Slovenija, Latvija i Litva. BDP po stanovniku ima pozitivan učinak na učinkovitost obrazovnog sektora, dok veća stopa nezaposlenosti umanjuje njegovu učinkovitost. U sektoru javne uprave prosječna vrijednost učinkovitosti iznosi 0,9, što znači da analizirane države gube u prosjeku 10 % svojih resursa. Estonija i Rumunjska potpuno su učinkovite, dok su Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Mađarska ostvarile najnižu razinu učinkovitosti. U skladu s očekivanjima, BDP po stanovniku i kvaliteta institucija pozitivno utječu na učinkovitost javne uprave.
Ključne riječi
učinkovitost javnih rashoda; države središnje i jugoistočne Europe; analiza omeđivanja podataka (AOMP); Tobitova regresija
Hrčak ID:
230977
URI
Datum izdavanja:
30.12.2019.
Posjeta: 1.763 *