hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.26800/LV-141-11-12-46

Hereditary haemorrhagic telangiectasia – systematic review and single center experience

Marija Ivić ; Zavod za hematologiju, Klinika za unutarnje bolesti Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, KB Dubrava
Božo Radić ; Zavod za gastroenterologiju, hepatologiju i kliničku prehranu, Klinika za unutarnje bolesti Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, KB Dubrava
Rajko Kušec ; Zavod za hematologiju, Klinika za unutarnje bolesti Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, KB Dubrava
Vlatko Pejša ; Zavod za hematologiju, Klinika za unutarnje bolesti Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, KB Dubrava
Ivica Grgurević ; Zavod za gastroenterologiju, hepatologiju i kliničku prehranu, Klinika za unutarnje bolesti Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, KB Dubrava
Zdravko Mitrović ; Zavod za hematologiju, Klinika za unutarnje bolesti Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, KB Dubrava

Puni tekst: hrvatski, pdf (352 KB) str. 361-365 preuzimanja: 197* citiraj
APA 6th Edition
Ivić, M., Radić, B., Kušec, R., Pejša, V., Grgurević, I. i Mitrović, Z. (2019). Hereditarna hemoragijska teleangiektazija – pregled literature i prikaz vlastitih iskustava. Liječnički vjesnik, 141 (11-12), 361-365. https://doi.org/10.26800/LV-141-11-12-46
MLA 8th Edition
Ivić, Marija, et al. "Hereditarna hemoragijska teleangiektazija – pregled literature i prikaz vlastitih iskustava." Liječnički vjesnik, vol. 141, br. 11-12, 2019, str. 361-365. https://doi.org/10.26800/LV-141-11-12-46. Citirano 03.12.2020.
Chicago 17th Edition
Ivić, Marija, Božo Radić, Rajko Kušec, Vlatko Pejša, Ivica Grgurević i Zdravko Mitrović. "Hereditarna hemoragijska teleangiektazija – pregled literature i prikaz vlastitih iskustava." Liječnički vjesnik 141, br. 11-12 (2019): 361-365. https://doi.org/10.26800/LV-141-11-12-46
Harvard
Ivić, M., et al. (2019). 'Hereditarna hemoragijska teleangiektazija – pregled literature i prikaz vlastitih iskustava', Liječnički vjesnik, 141(11-12), str. 361-365. https://doi.org/10.26800/LV-141-11-12-46
Vancouver
Ivić M, Radić B, Kušec R, Pejša V, Grgurević I, Mitrović Z. Hereditarna hemoragijska teleangiektazija – pregled literature i prikaz vlastitih iskustava. Liječnički vjesnik [Internet]. 2019 [pristupljeno 03.12.2020.];141(11-12):361-365. https://doi.org/10.26800/LV-141-11-12-46
IEEE
M. Ivić, B. Radić, R. Kušec, V. Pejša, I. Grgurević i Z. Mitrović, "Hereditarna hemoragijska teleangiektazija – pregled literature i prikaz vlastitih iskustava", Liječnički vjesnik, vol.141, br. 11-12, str. 361-365, 2019. [Online]. https://doi.org/10.26800/LV-141-11-12-46

Rad u XML formatu

Sažetak
Aim: The aim of this study is to present our center’s clinical experience with hereditary haemorrhagic telangiectasia (HHT). Herein, we showed clinical presentations of our patients, new diagnostic and therapeutic
options, as well as the international guidelines for HHT diagnosis. Patients and methods: In this retrospective study, we identified 13 patients that were treated at the Department of Medicine, Clinical Hospital Dubrava from 2008 to 2017. Results: There were nine men and four women aged between 45 and 80 years (median 70 years).
All 13 patients presented with sideropenic anaemia and recurrent epistaxis that was the earliest sign of the disease. Twelve patients had mucocutaneous telangiectasia, and nine patients were presented with gastrointestinal bleeding. One patient was diagnosed with pulmonary arteriovenous malformation, and the other one with hepatic malformation. After a median follow-up of 60 months, nine patients are alive, and four patients died. Conclusion: Most of our patients were diagnosed in older age, although the symptoms appeared much earlier in life. There are no data on the number of patients with HHT in the Republic of Croatia. Also, guidelines for diagnosis and screening for complications are lacking. Therefore, it is necessary to form a multidisciplinary team for diagnostic improvement, early detection of complications, and more intensive monitoring of patients.

Ključne riječi
TELANGIECTASIA, HEREDITARY HEMORRHAGIC – complications, diagnosis, genetics, therapy; EPISTAXIS – etiology; ANEMIA, IRON-DEFICIENCY – etiology; GASTROINTESTINAL HEMORRHAGE – etiology; ARTERIOVENOUS MALFORMATIONS – etiology; RETROSPECTIVE STUDIES

Hrčak ID: 232894

URI
https://hrcak.srce.hr/232894

▼ Article Information



Hereditarna hemoragijska teleangiektazija (HHT) ili Rendu-Osler-Weberova bolest autosomno je dominantno nasljedna bolest karakterizirana poremećajem u razvoju krvnih žila. Bolest se može očitovati na različite načine kao što su epistakse, gastrointestinalna krvarenja, teleangiektazije kože i sluznica te arteriovenske malformacije različitih organskih sustava. Prevalencija bolesti različita je u svijetu, a iznosi 1: 5000 – 8000. (14) Dijagnoza se postavlja prema tzv. kriterijima s Curaçaa (engl. Curaçao’s diagnostic criteria). Riječ je o otoku u Karipskom moru gdje je među afroameričkim stanovništvom utvrđena gotovo trostruko veća prevalencija HHT-a (1: 1330) nego u općoj populaciji. (5) Dosad je opisano više od 600 različitih mutacija koje dovode do HHT-a. (6) Moguće su mutacije u tri gena koji su dio signalnog puta TGF-β: u genu za endoglin (ENG) specifičnom za tip 1 bolesti, u genu za kinazu 1 sličnu aktivinskom receptoru (engl. activin receptor-like kinase 1 – ACVRL1) za tip 2 bolesti i u genu SMAD4 specifičnom za sindrom preklapanja juvenilne polipoze i HHT-a što se javlja uglavnom u pedijatrijskoj dobi i u manje od 1% bolesnika. (7) Mutacije tih gena dovode do poremećaja u translaciji triju skupina proteina u signalnom putu TGF-β u vaskularnim endotelnim stanicama, što rezultira poremećajima angiogeneze te nastankom krhkih i tortuotično dilatiranih kapilara i postkapilarnih venula. (7) Nastale vaskularne lezije dijele se u dvije skupine: arteriovenske malformacije (AVM) i teleangiektazije (proširene venule, kapilare ili arteriole promjera od 0,1 do 1 mm koje su vidljive na površini kože ili sluznice). (8) Bolest ima brojne kliničke manifestacije ovisno o tipu bolesti i o dobi bolesnika. Njezini znakovi mogu biti prisutni već u trenutku rođenja, ali se u većine bolesnika počinju pojavljivati tek u adolescentnom razdoblju ili, češće, nakon četrdesete godine. Vaskularne lezije najčešće zahvaćaju gastrointestinalni sustav, zatim središnji živčani sustav, jetru i pluća. Najučestalije su teleangiektazije želuca, a nešto rjeđe teleangiektazije tankog i debelog crijeva. Upravo su recidivirajuća gastrointestinalna krvarenja jedna od tipičnih prezentacija bolesti. Iako mogu biti prisutne i u ranijim godinama života, teleangiektazije u probavnom sustavu najčešće se pojavljuju u srednjoj dobi i progresivno razvijaju s godinama. (9) Trećina bolesnika starijih od 40 godina ima ponavljana ili okultna krvarenja koja rezultiraju mikrocitnom anemijom refraktornom na primjenu peroralnih pripravaka željeza. (10, 11) AVM pluća može dovesti do teških komplikacija kao što su plućna hipertenzija te apscesi mozga. U otprilike trećine bolesnika javljaju se jetreni AVM-i koji su najčešće asimptomatski, ali pri većim fistulama može doći do razvoja srčane dekompenzacije, hepatosplenomegalije, portalne encefalopatije i portalne hipertenzije. (4) Epistakse nastaju kao posljedica teleangiektazija smještenih u sluznici nosa. Nosna krvarenja obično su najraniji (pojavljuju se već tijekom djetinjstva ili adolescentnog razdoblja), ali i najčešći znak bolesti. Prema različitim studijama, u vrlo malog dijela bolesnika krvarenja su sporadična, dok više od polovice bolesnika ima gotovo svakodnevna nosna krvarenja, što je najčešći uzrok sideropenične anemije. (12, 13) Specifične lokacije teleangiektazija izvan nosa i probavnog sustava jesu usnice, jezik, bukalna sluznica i jagodice prstiju. Obično nisu prisutne u ranijim godinama, a najčešće se pojavljuju tek oko četrdesete godine. (9, 10) Mogu biti opsežnije, ali obično su samo kozmetički problem.

Dijagnoza bolesti postavlja se na temelju međunarodno utvrđenih kriterija s Curaçaa (engl. Curaçao’s diagnostic criteria): obiteljska anamneza (roditelji, brat ili sestra s dijagnozom HHT-a), ponavljane epistakse, AVM-i različitih organskih sustava i teleangiektazije tipičnih lokacija (usnice, nos, bukalna sluznica). (14) Tri i više kriterija čine definitivnu dijagnozu, dva kriterija suspektni HHT, dok samo jedan kriterij znači manje vjerojatnu dijagnozu HHT-a (Table 1).

Table 1 Curaçao’s diagnostic criteria
Kriterij/CriterionOpis/Description
Epistakse/EpistaxisSpontane i ponavljane/Spontaneous and recurrent
Teleangiektazije/TelangiectasiaMultiple i karakterističnih lokalizacija/Multiple and characteristic sites
Arteriovenske malformacije/Arteriovenous malformationPulmonalne, gastrointestinalne, moždane/Pulmonary, gastrointestinal, cerebral
Obiteljska anamneza/Family historyPrvi rođak s dijagnozom HHT-a/A first degree relative with HHT

Tri i više kriterija – definitivna dijagnoza; dva kriterija – suspektni HHT; jedan kriterij – manje vjerojatna dijagnoza HHT-a/Three and more criteria – definite diagnosis, two criteria – possible HHT, one criterion – unlikely diagnosis of HHT

U ovom radu opisali smo kliničke prezentacije bolesnika liječenih u Kliničkoj bolnici Dubrava i usporedili ih sa svjetskim smjernicama u dijagnostici i liječenju ove bolesti.

Bolesnici i metode

Pretragom bolničkog informatičkog sustava prikupljeni su podaci o 13 bolesnika liječenih u zavodima Klinike za unutarnje bolesti Kliničke bolnice Dubrava u razdoblju od 2008. do 2017. godine. Promatrani su ovi parametri: simptomi i znakovi pri prvoj prezentaciji bolesti, obiteljska anamneza, laboratorijski nalazi i slikovni prikazi te preživljenje. Za statistiku su upotrijebljene deskriptivne statističke metode. Slike naših bolesnika prikazane u članku uzeli smo nakon što smo ih o tome informirali i dobili njihov potpisani pristanak za objavu.

Rezultati

Bolesnici, od kojih je bilo devet muškaraca i četiri žene, u trenutku postavljanja dijagnoze imali su između 45 i 80 godina, s medijanom dobi od 70 godina (Table 2). Bolest se najčešće prezentirala sideropeničnom anemijom, epistaksama, mukokutanim teleangiektazijama te gastrointestinalnim krvarenjem. Svih 13-ero bolesnika imalo je sideropeničnu anemiju, a razina hemoglobina u krvi pri prvoj prezentaciji bolesti bila je između 54 i 100 g/L (prosječna vrijednost 73 g/L). U devetero bolesnika nužna je bila hitna transfuzija krvi, a kod njih svih u određenom je trenutku bila potrebna intravenska aplikacija željeza. Također, svi bolesnici u jednom su se trenutku prezentirali epistaksom. Epistaksa je ujedno bila i najraniji simptom bolesti; u većine bolesnika počela se pojavljivati već tijekom adolescentnog razdoblja. Kod dva bolesnika epistakse su bile toliko učestale i obilne da su nalagale ponavljane tamponade nosa. Dvanaestero pacijenata imalo je mukokutane teleangiektazije (Figure 1a and Figure 1b) koje su postale vidljive tek oko četrdesete godine i s vremenom su bile sve izraženije. Desetero pacijenata prezentiralo se krvarenjem iz AVM-a probavnog trakta (Figure 2). Kod jednog bolesnika krvarenja su bila okultnog tipa, dok se u ostalih sedam bolesnika krvarenje prezentiralo hematemezom ili melenom. Kod sedam bolesnika u više su navrata rađene endoskopske intervencije radi koagulacije krvarećih AVM-a s pomoću argonskoga plazmatskog koagulatora (APC). U jednog je bolesnika dokazan pulmonalni AVM (Figure 3), a kod još jednoga hepatalni AVM (opisani radiološkim pretragama, bez reperkusije na stanje bolesnika). Jedan bolesnik imao je apsces kralježnične moždine. Sedam bolesnika imalo je nedvojbeno pozitivnu obiteljsku anamnezu, a kod nekih su među prvim rođacima opisani i smrtni ishodi bolesti kao posljedica različitih komplikacija zbog nepravodobno prepoznate bolesti i nepostavljene dijagnoze. Nakon medijana praćenja od 60 mjeseci devetero je pacijenata živo, a četiri su preminula u dobi između 77 i 80 godina. Jedan bolesnik umro je od posljedica krvarenja iz AVM-a tankog crijeva refraktornog na ponavljane endoskopske i angioradiološke intervencije, jedna bolesnica zbog urosepse, jedan bolesnik zbog metastatskog karcinoma pluća, a jedan zbog dekompenzirane ciroze jetre.

Table 2 Characteristics of patients and clinical presentations
Broj bolesnika/Number of patients13
Dob (godine)/Age (years)45 – 80
Medijan dobi/Median age70
Spol (M/Ž)/Sex (M/F)9 / 4
Sideropenična anemija/Iron deficiency anemia13
Epistakse/Epistaxis13
Mukokutane teleangiektazije/Mucocutaneous telangiectasia12
Gastrointestinalni AVM-i/Gastrointestinal AVM9
Jetreni AVM-i/Hepatal AVM1
Plućni AVM-i/Pulmonary AVM1

AVM – arteriovenske malformacije/arteriovenous malformations

Figure 1a Fingertips telangiectasia
LV-141-361-f1a
Figure 1b Tongue telangiectasia
LV-141-361-f1b
Figure 2 Gastric telangiectasia
LV-141-361-f2
Figure 3 Pulmonary arteriovenous malformation
LV-141-361-f3

Rasprava

Naši rezultati u pogledu komplikacija bolesti većim se dijelom podudaraju s dosad objavljenim rezultatima svjetskih studija. Međutim, istraživanje je provedeno na malenom broju bolesnika i podaci su dobiveni retrospektivno. Velik dio bolesnika prvotno se prezentirao sideropeničnom anemijom refraktornom na primjenu peroralnog željeza, stoga su hematolozi često prvi specijalisti koji postavljaju dijagnozu i prate bolesnika. Znatan dio bolesnika hitno se javlja specijalistima ORL-a ili gastroenterolozima zbog krvarenja. Pojedine potencijalno smrtonosne komplikacije bolesti (AVM pluća i jetre, apscesi kralježnične moždine) kod naših su bolesnika otkrivene slučajno, radiološkim metodama koje su rađene u druge svrhe. Upravo je zato nužno određivanje jasnih smjernica za dijagnozu, probir bolesti i liječenje. Svjetske smjernice za probir bolesnika izdala je međunarodna organizacija Cure HHT koja ima više tisuća članova multidisciplinarnih timova diljem svijeta, a osnovana je radi edukacije bolesnika i medicinskog osoblja te pronalaženja prihoda za nova istraživanja i liječenje bolesnika (https://curehht.org/). Probir uključuje anamnezu i detaljan klinički pregled da bi se postavila dijagnoza na osnovi kriterija s Curaçaa, a poslije proveo i probir na plućne i cerebralne AVM-e. Konačna dijagnoza postavlja se na temelju navedenih kriterija, ali se preporučuje obaviti i gensko testiranje na mutacije za proteine ENG, ACVRL1 i SMAD4. Iako s obzirom na velik broj mutacija gensko testiranje katkad može biti nepouzdano, ono se ipak preporučuje zbog razvoja novih terapijskih mogućnosti i radi obiteljskog probira bolesnika. Analiza se obavlja u samo nekoliko svjetskih centara, a potpune informacije o ustanovama, procesu te probiru bolesnika dostupne su na prethodno navedenoj internetskoj stranici organizacije Cure HHT. Na web-stranici http://arup.utah.edu/database/HHT/ navedene su sve dosad poznate genske varijacije za proteine ENG i AVCRL1. Prema objavljenim smjernicama, probir bolesnika na plućne AVM-e savjetuje se već u ranoj adolescentnoj dobi s obzirom na visok rizik od mogućih smrtonosnih komplikacija kao što su moždani apscesi, cerebrovaskularni inzulti, plućna hipertenzija i migrene. (15, 16) Osobito se naglašava probir mladih žena/trudnica s otprije poznatom dijagnozom HHT-a kod kojih nikad nisu dokazani plućni AVM-i. Naime, bolest tijekom trudnoće progredira, a u jedan posto trudnica dolazi do smrtnog ishoda kao posljedice krvarenja iz plućnih AVM-a. (17) Metoda izbora za probir plućnih AVM-a jest ehokardiografija bubble echo. (15) Kod svih bolesnika starijih od 10 godina s poznatim plućnim AVM-om savjetuje se antibiotska profilaksa prije dentalnih ili kirurških zahvata jer postoji visok rizik od sepse. (18) Također, zbog visokog rizika od krvarenja već se u ranoj dječjoj dobi savjetuje probir bolesnika na cerebralne AVM-e, a metoda izbora jest magnetska rezonancija. (15) Dijagnoza jetrenih AVM-a postavlja se na temelju ultrazvuka abdomena s doplerom krvnih žila jetre, angiografije i magnetske rezonancije. No, s obzirom na to da su jetreni AVM-i najčešće asimptomatski, ne preporučuje se probir bolesnika pri postavljanju dijagnoze. (4, 6, 19)

Što se tiče liječenja bolesnika, ono je danas i u razvijenijim zemljama usmjereno na liječenje komplikacija. To uključuje edukaciju bolesnika o načinima prevencije komplikacija, liječenje anemije nadomjesnim pripravcima željeza, liječenje AVM-a pojedinih organa, lokalnu i sustavnu terapiju epistaksa te dermatološke zahvate teleangiektazija. Liječenje AVM-a ovisi o lokalizaciji te komplikacijama. Prema studiji ARUBA koja je provedena u razdoblju od 2007. do 2013. godine na 223-je bolesnika, u liječenju nerupturiranih AVM-a mozga preporučuje se medikamentna terapija (prema pojedinim neurološkim simptomima), dok se intervencijski zahvati (neurokirurške operacije, embolizacija, stereotaksijska radioterapija) primjenjuju tek pri rupturi. (20) Za razliku od moždanih AVM-a, plućni AVM-i, kao što je prije navedeno, češće uzrokuju komplikacije, stoga ih uvijek treba liječiti, a terapija izbora jest embolizacija. (21) Gastrointestinalni AVM-i zbog ponavljanog krvarenja dovode do sideropenične anemije. Ipak, samo su kod manjeg broja pacijenata nužne ponovne endoskopske termokoagulacijske intervencije. Najvažnija je nadomjesna terapija željezom, a najčešće je nužna njezina intravenska primjena. Epistakse su najčešća krvarenja (javljaju se u 90% bolesnika) te vrlo često nalažu invazivne terapijske postupke kao što su nosne tamponade. Prema dvjema studijama provedenima na oboljelima od HHT-a, primjenom bevacizumaba (monoklonsko IgG-protutijelo koje inhibira vaskularni endotelni čimbenik rasta – VEGF) postignuti su izvrsni rezultati s obzirom na smanjenje epizoda epistaksa i kraći medijan njihova trajanja, a takvo iskustvo postoji i u Hrvatskoj. (2224) U sustavnoj terapiji krvarenja dobre je rezultate pokazala hormonska terapija tamoksifenom kod obaju spolova. (25) Paradoksalno, kod oboljelih od HHT-a povišen je rizik od nastanka duboke venske tromboze (26, 27) iako u naših bolesnika nije zabilježen nijedan slučaj. Ova je činjenica osobito zanimljiva radi terapijskog pristupa jer se dulje vrijeme smatralo da su zbog rizika od krvarenja antikoagulantna i antiagregacijska terapija kontraindicirane u tih bolesnika. Međutim, prema novijim studijama, pri jasnoj indikaciji za liječenje, savjetuje se terapija uobičajenim dozama antikoagulansa te sniženim dozama antiagregacijske terapije (75 mg acetilsalicilne kiseline na dan). (26)

Zaključak

HHT je nasljedna bolest s brojnim prezentacijama. U ovoj retrospektivnoj studiji iz jednog centra na relativnom malenom broju bolesnika prikazali smo najčešće znakove, simptome i komplikacije bolesti. Među našim bolesnicima to su sideropenična anemija, epistakse i krvarenje iz gastrointestinalnog sustava. Prognoza je bolesnika što se preživljenja tiče dobra, ali brojne komplikacije uvelike utječu na kvalitetu života. U Republici Hrvatskoj ne postoje točni podaci o broju oboljelih, nedostaju multidisciplinarni timovi za sveobuhvatan pristup bolesniku, ne postoji mogućnost genskog testiranja, niti se uzorci za testiranja šalju u referentne svjetske centre. Ovim člankom željeli smo podići svijest o postojanju HHT-a kako bi se u budućnosti pokušao napraviti registar te unaprijedili dijagnostika i liječenje tih bolesnika.

Literatura

1 

Bideau A, Plauchu H, Brunet G, Robert J. Epidemiological investigation of Rendu-Osler disease in France: its geographical distribution and prevalence. Popul. 1989;44:3–22. PubMed: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12157905

2 

Guttmacher AE, Marchuk DA, White RI Jr. Hereditary hemorrhagic telangiectasia. N Engl J Med. 1995;333:918–24. DOI: http://dx.doi.org/10.1056/NEJM199510053331407 PubMed: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/7666879

3 

Kjeldsen AD, Vase P, Green A. Hereditary haemorrhagic telangiectasia: a population-based study of prevalence and mortality in Danish patients. J Intern Med. 1999;245:31–9. DOI: http://dx.doi.org/10.1046/j.1365-2796.1999.00398.x PubMed: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/10095814

4 

Buscarini E, Buscarini L, Civardi G, Arruzzoli S, Bossalini G, Piantanida M. Hepatic vascular malformations in hereditary hemorrhagic telangiectasia: imaging findings. AJR Am J Roentgenol. 1994;163:1105–10. DOI: http://dx.doi.org/10.2214/ajr.163.5.7976883 PubMed: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/7976883

5 

Westermann CJ, Rosina AF, De Vries V, de Coteau PA. The prevalence and manifestations of hereditary hemorrhagic telangiectasia in the Afro-Caribbean population of the Netherlands Antilles: a family screening. Am J Med Genet A. 2003;116A:324–8. DOI: http://dx.doi.org/10.1002/ajmg.a.10002 PubMed: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12522784

6 

Govani FS, Shovlin CL. Hereditary haemorrhagic telangiectasia: a clinical and scientific review. Eur J Hum Genet. 2009;17:860–71. DOI: http://dx.doi.org/10.1038/ejhg.2009.35 PubMed: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19337313

7 

Abdalla SA, Letarte M. Hereditary haemorrhagic telangiectasia: current views on genetics and mechanisms of disease. J Med Genet. 2006;43:97–110. DOI: http://dx.doi.org/10.1136/jmg.2005.030833 PubMed: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15879500

8 

Goldman MP, Guex JJ, Weiss RA. (ur.). Sclerotherapy: Treatment of varicose and telangiectatic leg veins. 5. izd. Phildelphia: Elsevier Saunders; 2011.

9 

Shovlin CL. Hereditary haemorrhagic telangiectasia: pathophysiology, diagnosis and treatment. Blood Rev. 2010;24:203–19. DOI: http://dx.doi.org/10.1016/j.blre.2010.07.001 PubMed: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20870325

10 

Plauchu H, de Chadarévian JP, Bideau A, Robert JM. Age-related clinical profile of hereditary hemorrhagic telangiectasia in an epidemiologically recruited population. Am J Med Genet. 1989;32:291–7. DOI: http://dx.doi.org/10.1002/ajmg.1320320302 PubMed: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/2729347

11 

Kjeldsen AD, Kjeldsen J. Gastrointestinal bleeding in patients with hereditary hemorrhagic telangiectasia. Am J Gastroenterol. 2000;95:415–8. DOI: http://dx.doi.org/10.1111/j.1572-0241.2000.01792.x PubMed: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/10685743

12 

Silva BM, Hosman AE, Devlin HL, Shovlin CL. Lifestyle and dietary influences on nosebleed severity in hereditary hemorrhagic telangiectasia. Laryngoscope. 2013;123:1092–9. DOI: http://dx.doi.org/10.1002/lary.23893 PubMed: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23404156

13 

Elphick A, Shovlin CL. Relationships between epistaxis, migraines, and triggers in hereditary hemorrhagic telangiectasia. Laryngoscope. 2014;124:1521–8. DOI: http://dx.doi.org/10.1002/lary.24526 PubMed: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/24458873

14 

Shovlin CL, Guttmacher AE, Buscarini E, et al. Diagnostic criteria for hereditary hemorrhagic telangiectasia (Rendu-Osler-Weber syndrome). Am J Med Genet. 2000;91:66–7. DOI: http://dx.doi.org/10.1002/(SICI)1096-8628(20000306)91:1<66::AID-AJMG12>3.0.CO;2-P PubMed: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/10751092

15 

Faughnan ME, Palda VA, Garcia-Tsao G, et al. International guidelines for the diagnosis and management of hereditary haemorrhagic telangiectasia. J Med Genet. 2011;48:73–87. DOI: http://dx.doi.org/10.1136/jmg.2009.069013 PubMed: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19553198

16 

Post MC, Letteboer TG, Mager JJ, Plokker TH, Kelder JC, Westermann CJ. A pulmonary right-to-left shunt in patients with hereditary hemorrhagic telangiectasia is associated with an increased prevalence of migraine. Chest. 2005;128:2485–9. DOI: http://dx.doi.org/10.1378/chest.128.4.2485 PubMed: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16236913

17 

Gershon AS, Faughnan ME, Chon KS, et al. Transcatheter embolotherapy of maternal pulmonary arteriovenous malformations during pregnancy. Chest. 2001;119:470–7. DOI: http://dx.doi.org/10.1378/chest.119.2.470 PubMed: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11171725

18 

Shovlin C, Bamford K, Wray D. Post-NICE 2008: Antibiotic prophylaxis prior to dental procedures for patients with pulmonary arteriovenous malformations (PAVMs) and hereditary haemorrhagic telangiectasia. Br Dent J. 2008;205:531–3. DOI: http://dx.doi.org/10.1038/sj.bdj.2008.978 PubMed: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19023305

19 

Buonamico P, Suppressa P, Lenato GM, et al. Liver involvement in a large cohort of patients with hereditary hemorrhagic telangiectasia: echo-color-Doppler vs multislice computed tomography study. J Hepatol. 2008;48:811–20. DOI: http://dx.doi.org/10.1016/j.jhep.2007.12.022 PubMed: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18321607

20 

Mohr JP, Parides MK, Stapf C, et al. Medical management with or without interventional therapy for unruptured brain arteriovenous malformations (ARUBA): a multicentre, non-blinded, randomised trial. Lancet. 2014;383:614–21. DOI: http://dx.doi.org/10.1016/S0140-6736(13)62302-8 PubMed: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/24268105

21 

Lacombe P, Lacout A, Marcy PY, et al. Diagnosis and treatment of pulmonary arteriovenous malformations in hereditary hemorrhagic telangiectasia: An overview. Diagn Interv Imaging. 2013;94:835–48. DOI: http://dx.doi.org/10.1016/j.diii.2013.03.014 PubMed: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23763987

22 

Dupuis-Girod S, Ambrun A, Decullier E, et al. Effect of Bevacizumab Nasal Spray on Epistaxis Duration in Hereditary Hemorrhagic Telangectasia: A Randomized Clinical Trial. JAMA. 2016;316:934–42. DOI: http://dx.doi.org/10.1001/jama.2016.11387 PubMed: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/27599328

23 

Whitehead KJ, Sautter NB, McWilliams JP, et al. Effect of Topical Intranasal Therapy on Epistaxis Frequency in Patients With Hereditary Hemorrhagic Telangiectasia: A Randomized Clinical Trial. JAMA. 2016;316:943–51. DOI: http://dx.doi.org/10.1001/jama.2016.11724 PubMed: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/27599329

24 

Zupančić-Šalek S, Poje G, Bašić Kinda S, Pulanić D, Vodanović M, Boban A. Uspješno liječenje opetovanih epistaksi bevacizumabom u bolesnika sa sindromom Osler-Weber-Rendu. Lijec Vjesn. 2017;139 Supl. 2:14–5.

25 

Yaniv E, Preis M, Hadar T, Shvero J, Haddad M. Antiestrogen therapy for hereditary hemorrhagic telangiectasia: a double-blind placebo-controlled clinical trial. Laryngoscope. 2009;119:284–8. DOI: http://dx.doi.org/10.1002/lary.20065 PubMed: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19160429

26 

Devlin HL, Hosman AE, Shovlin CL. Antiplatelet and anticoagulant agents in hereditary hemorrhagic telangiectasia. N Engl J Med. 2013;368:876–8. DOI: http://dx.doi.org/10.1056/NEJMc1213554 PubMed: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23445111

27 

Livesey JA, Manning RA, Meek JH, et al. Low serum iron levels are associated with elevated plasma levels of coagulation factor VIII and pulmonary emboli/deep venous thromboses in replicate cohorts of patients with hereditary haemorrhagic telangiectasia. Thorax. 2012;67:328–33. DOI: http://dx.doi.org/10.1136/thoraxjnl-2011-201076 PubMed: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22169361


This display is generated from NISO JATS XML with jats-html.xsl. The XSLT engine is libxslt.

[hrvatski]

Posjeta: 329 *