Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.20471/may.2020.56.01.02
Stigmatizacija alkoholičara i drugih visoko rizičnih socijalnih skupina – odnos sa spolom i vrstom zanimanja
Dražen Kovačević
; Neuropsihijatrijska bolnica Dr. Ivan Barbot Popovača, Popovača, Hrvatska
Ana Pavelić Tremac
; Neuropsihijatrijska bolnica Dr. Ivan Barbot Popovača, Popovača, Hrvatska
Tonko Carić
; Institut za antropologiju, Zagreb, Hrvatska
Joško Sindik
; Institut za antropologiju, Zagreb, Hrvatska
Narcisa Manojlović
; Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Uz probleme u funkcioniranju koji proizlaze iz činjenice da pripadaju određenim osjetljivim socijalnim kategorijama (osobe s kroničnim bolestima i stanjima, pripadnici manjinskih i marginaliziranih skupina i dr.), pripadnici tih skupina suočavaju se i s osjećajem distanciranja i/ili odbacivanja od strane drugih ljudi, uključujući i zdravstveno osoblje. Glavni cilj ovog istraživanja je utvrditi socijalne udaljenosti prema alkoholičarima u usporedbi s pojedinim drugim visoko rizičnim socijalnim skupinama, te provjeriti eventualne razlike u socijalnim udaljenostima (i stigmatizaciji) alkoholičara s obzirom na spol i vrstu zanimanja. Na uzorku od 230 ispitanika (namjernog uzorka zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika, heterogenih po sociodemografskim obilježjima) primjenom Bogardusove ljestvice socijalne distance ispitivana je socijalna distanca prema određenim socijalnim skupinama: narkomanima, alkoholičarima, homoseksualcima, psihički bolesnim osobama i osobama s tjelesnim invaliditetom. Rezultati su pokazali da su osobe s tjelesnim invaliditetom najmanje stigmatizirana skupina, a najstigmatiziraniji su narkomani, dok su alkoholičari po socijalnoj distanci na visokom drugom mjestu. Sličan trend pronađen je i unutar skupina ispitanika različitog spola, kao i vrsta zanimanja, s tim da su se kod zdravstvenih djelatnika alkoholičari izdvojili kao najstigmatiziranija skupina, dok su se narkomani našli na drugom mjestu. Spolne razlike u socijalnoj distanci prema alkoholičarima nisu potvrđene, kao ni razlike među dvije promatrane skupine zanimanja. Rezultati istraživanja daju načelne smjernice potrebne za osmišljavanje procesa destigmatizacije alkoholičara, ali i drugih ispitivanih rizičnih socijalnih skupina, u populacijama zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika oba spola.
Ključne riječi
visoko rizične socijalne skupine; alkoholičari; socijalna distanca; stigma; zdravstveni i nezdravstveni radnici
Hrčak ID:
233900
URI
Datum izdavanja:
20.5.2020.
Posjeta: 2.179 *