hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.21857/9e31lhn1dm

Utjecaj čeških violinista u Sloveniji i Hrvatskoj do 1920-ih godina

Maruša Zupančič   ORCID icon orcid.org/0000-0002-0983-818X ; Muzikološki inštitut ZRC SAZU, Ljubljana, Slovenia

Puni tekst: engleski, pdf (395 KB) str. 259-300 preuzimanja: 248* citiraj
APA 6th Edition
Zupančič, M. (2019). The Influx of Bohemian Violinists to Slovenia and Croatia up to the1920s. Arti musices, 50 (1-2), 259-300. https://doi.org/10.21857/9e31lhn1dm
MLA 8th Edition
Zupančič, Maruša. "The Influx of Bohemian Violinists to Slovenia and Croatia up to the1920s." Arti musices, vol. 50, br. 1-2, 2019, str. 259-300. https://doi.org/10.21857/9e31lhn1dm. Citirano 18.04.2021.
Chicago 17th Edition
Zupančič, Maruša. "The Influx of Bohemian Violinists to Slovenia and Croatia up to the1920s." Arti musices 50, br. 1-2 (2019): 259-300. https://doi.org/10.21857/9e31lhn1dm
Harvard
Zupančič, M. (2019). 'The Influx of Bohemian Violinists to Slovenia and Croatia up to the1920s', Arti musices, 50(1-2), str. 259-300. https://doi.org/10.21857/9e31lhn1dm
Vancouver
Zupančič M. The Influx of Bohemian Violinists to Slovenia and Croatia up to the1920s. Arti musices [Internet]. 2019 [pristupljeno 18.04.2021.];50(1-2):259-300. https://doi.org/10.21857/9e31lhn1dm
IEEE
M. Zupančič, "The Influx of Bohemian Violinists to Slovenia and Croatia up to the1920s", Arti musices, vol.50, br. 1-2, str. 259-300, 2019. [Online]. https://doi.org/10.21857/9e31lhn1dm

Sažetak
Etnički teritoriji Hrvatske i Slovenije uvijek su bili tranzicijska zemljopisna područja koja su bila otvorena za razne vrste kulturnih i glazbenih migracija i susreta različitih glazbenih tradicija. Jedna od najvažnijih skupina imigrantskih glazbenika bili su Česi koji su se pojavili u Hrvatskoj i Sloveniji krajem osamnaestog stoljeća. Od početka devetnaestog stoljeća pa sve do 1920-ih najmanje devedeset glazbenika (violinista) podrijetlom iz Češke djelovalo je kao učitelji violine, članovi orkestra (koncertni majstori i dirigenti) i ravnatelji vojnih glazbi koji su značajno oblikovali glazbeni život u nekoliko gradova i mjesta u Hrvatskoj i Sloveniji. Otprilike deset posto njih bilo je aktivno na oba područja. Najvažniji razlog njihove migracije bio je ekonomski. Nakon što su teško pronalazili posao u svojoj domovini, koja je bila prenapučena visokokvalificiranim glazbenicima, bili su prisiljeni preseliti se u područja koja su bila u glazbenom razvoju i kojima su kvalitetni glazbenici bili nužno potrebni. S druge strane, vojni glazbenici putovali su sa svojim pukovnijama posebno u hrvatske zemlje, gdje su se neki od njih nastanili i nastavili glazbenu karijeru kao civili. Učitelji violine javljali su se na natječaje u novinama diljem austrijskog carstva; u početku su bili imenovani učiteljima glazbe uglavnom u Ljubljani, Karlovcu, Rijeci i Varaždinu. Bili su to široko obrazovani glazbenici, koji su mogli predavati teoriju glazbe, pjevanje i razne instrumente, uključujući violinu. Najvažnija skupina čeških violinista bili su praški violinisti (učenici Praškog konzervatorija). Prvi od njih pojavili su se u hrvatskim zemljama već 1830-ih, ali u Sloveniji ne prije 1870-ih. U Hrvatskoj su u početku djelovali kao ravnatelji vojnih glazbi u Puli, Bjelovaru i Osijeku, ali većina ih se preselila u Zagreb 1890-ih. U Glazbenom zavodu imenovani su učiteljima violine te kao koncertni majstori, članovi orkestra i dirigenti orkestra Narodnog kazališta. U Sloveniji su od kraja devetnaestog stoljeća bili među prvim učiteljima violine u Glazbenom društvu u Ljubljani i ograncima u Novom Mestu, Celju, Kranju, Trstu i Mariboru. Jedan od najvažnijih praških violinista prve polovice dvadesetog stoljeća nesumnjivo je Václav Huml (1880–1953), koji je školovao generaciju sjajnih zagrebačkih violinista iz šire regije, koji su ostvarili međunarodnu karijeru širom svijeta. Zbog toga se danas smatra osnivačem zagrebačke violinističke škole. Od 1920-ih, drugi praški violinist, Jan Šlais, obučavao je prvu važnu generaciju slovenskih violinista u Ljubljani, od kojih su neki nastavili studij violine s Humlom u Zagrebu. Više od stotinu godina češki su violinisti uvježbavali generacije violinista i nekih drugih glazbenika, izvodili suvremeni glazbeni repertoar, preuzeli vodeću ulogu u razvoju komorne glazbe i bili ključni faktor u razvoju orkestara i u Sloveniji i u Hrvatskoj.

Ključne riječi
glazbene migracije; češki glazbenici; praški violinist; praški konzervatorij; ravnatelji vojne glazbe; dirigenti; Václav Huml; glazba u Hrvatskoj; glazba u Sloveniji

Hrčak ID: 234081

URI
https://hrcak.srce.hr/234081

[engleski]

Posjeta: 443 *