Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.31664/ripu.2019.43.04
Ilustracije u glagoljskim knjigama biskupa Šimuna Kožičića Benje tiskanim u Rijeci (1530.–1531.)
Ivan Ferenčak
orcid.org/0000-0001-9443-0420
; Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Strossmayerova galerija starih majstora, Zagreb
Sažetak
Glagoljsku tiskaru u Rijeci osnovao je krajem 1530. godine biskup Šimun Kožičić Benja (oko 1460.–1536.). U svega šest ili sedam mjeseci u njoj je glagoljicom otisnuto šest naslova knjiga. Sva su izdanja ilustrirana barem inicijalima i označena tipografskim znakom Kožičićeve tiskare, a osobito je bogato ilustriran Misal hruacki. Misal sadrži pet ilustracija (Sveti Jeronim, Raspeće, Navještenje, Sveti Marko, Sveti Luka), jedan veći historizirani latinični inicijal te seriju od 13 historiziranih latiničnih inicijala koja je nadopunjena s pet glagoljskih inicijala iste veličine. Osim ilustracija iskorištenih u Misalu, tiskara je raspolagala još jednom ilustracijom, Sveti Šimun Bogoprimac koja je korištena kao naslovnica dvaju izdanja.
Uzore za ilustracije prepoznajemo u više liturgijskih knjiga tiskanih u Veneciji tijekom prvih desetljeća 16. stoljeća i to u najvećoj mjeri u izdanjima LucAntonia Giunte (1457.– 1538.). Osim što potječu iz različitih izdanja, ilustracije su međusobno i stilski različite. Od pretežito renesansnih ilustracija odudara ona Sveti Šimun Bogoprimac u kojoj su se zadržali tragovi gotičkoga leksika.
Preuzimanje uzora iz više izvora i zanemarivanje stilskih razlika ukazuje da su ilustracije, iako nisu čvrsto vezane uz tekstove, birane s namjerom. Razmatrane u kontekstu cjelovitoga vizualnog programa ilustracije Sveti Jeronim i Sveti Šimun Bogoprimac iskorištene na naslovnicama pružaju uporišta tumačenju Kožičićeve namjere da približi svoja izdanja suvremenoj praksi venecijanske produkcije knjiga. Likovi svetaca na naslovnicama s jedne strane identificiraju zajednicu kojoj su namijenjene, a s druge strane identificiraju autora teksta koji slijedi nakon njih. U tome smislu, lik sv. Jeronima ima funkciju ukazati na glagoljaško bogoslužje kao specifičan, ali integralan segment Rimokatoličke crkve te ujedno istaknuti tekstove u Misalu za koji je prvotno namijenjen kao nove prijevode prema Jeronimovoj Vulgati. Lik sv. Šimuna, kao imenjak biskupa Kožičića, na naslovnicu je dospio s funkcijom ilustriranja njegova autorstva izdanja. Kako se ova ilustracija nalazi na naslovnicama dviju knjiga, Psaltira (abecedarija) i Oficija (časoslova), prvotno je vjerojatno bila namijenjena Psaltiru koji Kožičić snažnije može predstaviti kao autorski rad od stabilnijih obrazaca molitvene knjige. Konačno, u ilustracijama s likovima tih dvaju svetaca uočavaju se političko-propagandne konotacije koje je Kožičić spretno iskoristio i kao reference na vlastitu ulogu u očuvanju i promicanju glagoljaške baštine.
Ključne riječi
knjižne ilustracije; drvorezi; glagoljske tiskane knjige; glagoljska tiskara u Rijeci; Misal hruacki; biskup Šimun Kožičić Benja; 16. stoljeće
Hrčak ID:
233936
URI
Datum izdavanja:
31.12.2019.
Posjeta: 1.380 *