hrcak mascot   Srce   HID

Izlaganje sa skupa

Jürgen Habermas i europska integracija

Hans-Otto Mühleisen ; Fakultet filozofije i društvenih znanosti Sveučilišta u Augsburgu, Augsburg, Njemačka

Puni tekst: hrvatski, pdf (207 KB) str. 22-34 preuzimanja: 1.038* citiraj
APA 6th Edition
Mühleisen, H. (2004). Jürgen Habermas i europska integracija. Politička misao, 41 (4), 22-34. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/21814
MLA 8th Edition
Mühleisen, Hans-Otto. "Jürgen Habermas i europska integracija." Politička misao, vol. 41, br. 4, 2004, str. 22-34. https://hrcak.srce.hr/21814. Citirano 14.11.2019.
Chicago 17th Edition
Mühleisen, Hans-Otto. "Jürgen Habermas i europska integracija." Politička misao 41, br. 4 (2004): 22-34. https://hrcak.srce.hr/21814
Harvard
Mühleisen, H. (2004). 'Jürgen Habermas i europska integracija', Politička misao, 41(4), str. 22-34. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/21814 (Datum pristupa: 14.11.2019.)
Vancouver
Mühleisen H. Jürgen Habermas i europska integracija. Politička misao [Internet]. 2004 [pristupljeno 14.11.2019.];41(4):22-34. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/21814
IEEE
H. Mühleisen, "Jürgen Habermas i europska integracija", Politička misao, vol.41, br. 4, str. 22-34, 2004. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/21814. [Citirano: 14.11.2019.]

Sažetak
Autor u tekstu analizira novije Habermasove tekstove o procesu europske integracije i novome međunarodnome političkom poretku. Nakon što je dugo vremena zanemarivao pitanja međunarodne politike, Habermas u recentnim radovima i javnim istupima pokazuje sve veće zanimanje za tu problematiku. Nadnacionalna razina postaje važna kako zbog sve izraženijih ograničenja državne suverenosti u procesu globalizacije, tako i zbog razvoja novih mehanizama međunarodne suradnje i novih regionalnih ekonomsko-političkih integracija. U svojoj teoriji demokracije u nacionalnim okvirima on naglašava njezin deliberativni karakter te prikazuje javnu komunikaciju kao ključnu sferu posredovanja između neformalnih (privatnih) mnijenja i institucija tvorbe političke volje. Međutim, danas je nužno nadići okvire nacionalne države i uspostaviti paralelne mehanizme političke deliberacije i odlučivanja na međunarodnoj razini. Ključan su korak u tom pravcu regionalne integracije, a u Europi je to, dakako, Europska unija. Regionalne integracije moraju nadopuniti institucije UN-a da bi se kompenzirao gubitak sposobnosti upravljanja na nacionalnoj razini i stvorila protuteža globalnom kapitalizmu. U tom je kontekstu važno pronaći odgovore na svojevrsnu krizu identiteta EU. Europska se unija danas često doživljava kao mehanizam birokratskog upravljanja i restriktivne regulacije, umjesto kao jamac dobrog života. Habermas stoga predlaže da se Europu veže uz jamstva temeljnih prava i vrijednosti poput prava na obrazovanje, socijalne pravednosti, autonomije i participacije. U tu svrhu Europska se unija treba razviti u pravcu savezne države. Na euroskeptični prigovor da Europi nedostaje državotvorni narod odnosno jedinstvena nacija kao temelj političke zajednice Habermas odgovara da su europsko građansko društvo, europska javnost i zajednička politička kultura – ako se doista mogu izgraditi – dostatne pretpostavke političkog zajedništva Europe. Proces formuliranja i usvajanja europskog ustava ojačao je sve tri navedene komponente. Ustav također pomaže da se razjasne ciljevi europske integracije (granice širenja EU-a, međuodnos različitih razina vlasti) i da se stvaranjem temeljnoga pravnog akta, u čemu sudjeluju sami europski građani, poveća legitimnost EU-a. Krizu europskog zajedništva izazvanu nejedinstvenim stavom vlada država članica prema američkom ratu u Iraku Habermas vidi kao šansu. Mobilizacija europskog građanskog društva protiv rata (primjer su sveeuropske mirovne demonstracije 15. veljače 2003.) i izgradnja modela proceduralno uređene međunarodne politike i kooperacije koja pospješuje ekonomski razvoj i socijalnu sigurnost tvore protutežu američkom unilateralizmu i težnji za dominacijom. Habermas podržava model “Europe različitih brzina” i smatra da on neće dovesti do raskola unutar EU-a, nego može dinamizirati proces europske integracije. Autor zaključuje da Habermasovi politički nazori o europskoj integraciji i međunarodnoj politici sadrže znatnu dozu utopizma. No pokušaj da se vidi dalje od ograničenja postojeće političke zbilje nužan je ako se ta ograničenja žele prevladati.

Ključne riječi
Europa; Europska unija; europski ustav; nacionalna država; demokracija; građansko društvo; javnost; međunarodna politika; SAD

Hrčak ID: 21814

URI
https://hrcak.srce.hr/21814

[engleski]

Posjeta: 1.987 *