Jože Kropivšek
orcid.org/0000-0003-0839-0202
; Department of Wood Science and Technology, Biotechnical Faculty, University of Ljubljana, Ljubljana, Slovenia
Petra Grošelj
; Department of Forestry and Renewable Forest Resources, Biotechnical Faculty, University of Ljubljana, Ljubljana, Slovenia
APA 6th Edition Kropivšek, J. i Grošelj, P. (2020). Digital Development of Slovenian Wood Industry. Drvna industrija, 71 (2), 139-148. https://doi.org/10.5552/drvind.2020.1961
MLA 8th Edition Kropivšek, Jože i Petra Grošelj. "Digital Development of Slovenian Wood Industry." Drvna industrija, vol. 71, br. 2, 2020, str. 139-148. https://doi.org/10.5552/drvind.2020.1961. Citirano 13.04.2021.
Chicago 17th Edition Kropivšek, Jože i Petra Grošelj. "Digital Development of Slovenian Wood Industry." Drvna industrija 71, br. 2 (2020): 139-148. https://doi.org/10.5552/drvind.2020.1961
Harvard Kropivšek, J., i Grošelj, P. (2020). 'Digital Development of Slovenian Wood Industry', Drvna industrija, 71(2), str. 139-148. https://doi.org/10.5552/drvind.2020.1961
Vancouver Kropivšek J, Grošelj P. Digital Development of Slovenian Wood Industry. Drvna industrija [Internet]. 2020 [pristupljeno 13.04.2021.];71(2):139-148. https://doi.org/10.5552/drvind.2020.1961
IEEE J. Kropivšek i P. Grošelj, "Digital Development of Slovenian Wood Industry", Drvna industrija, vol.71, br. 2, str. 139-148, 2020. [Online]. https://doi.org/10.5552/drvind.2020.1961
Sažetak U radu je predočeno istraživanje digitalnog razvoja slovenske drvne industrije, posebice istraživanje primjene koncepta Industrija 4.0 u praksi. Unutar toga proučavana je primjena specifičnih tehnoloških stupova s naglaskom na pametne tvornice i pametne, inovativne proizvode. U empirijskom dijelu istraživanja pripremili smo anketu i intervjuirali odabrane menadžere i poduzetnike. Usporedili smo odgovore koji se odnose na podsektore, veličinu poduzeća i razinu digitalizacije. Opći rezultati pokazuju da približno polovica anketiranih tvrtki u poslovanju već primjenjuje koncept Industrija 4.0, dok su ostale tvrtke početnici u digitalizaciji. Najveće su prepreke provedbi koncepta velika ulaganja u opremu i izostanak državne financijske potpore. Nedostatak digitalnih kompetencija, koji je osobito vidljiv među starijim radnicima, dodatna je velika prepreka s kojom se tvrtke suočavaju. Samo 30 % anketiranih tvrtki bavi se proizvodnjom pametnih proizvoda. Može se zaključiti da je digitalizacija u slovenskoj drvnoj industriji još uvijek na relativno niskoj razini, ali s najnovijim strateškim orijentacijama i na državnoj i na poslovnoj razini ta će se situacija u skoroj budućnosti sigurno poboljšati.