hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Utjecaj antibiotika na bakterije mliječne kiseline probavnog sustava

Andreja Čanžek Majhenič ; Biotehniška fakulteta, Institut za mlekarstvo, Groblje 3, 1230 Domžale, Slovenija
Bojana Bogovič Matijašić

Puni tekst: engleski, pdf (87 KB) str. 119-134 preuzimanja: 3.284* citiraj
APA 6th Edition
Čanžek Majhenič, A. i Bogovič Matijašić, B. (2001). Antibiotics influence on lactic acid bacteria inhabiting gastrointestinal tract. Mljekarstvo, 51 (2), 119-134. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/1889
MLA 8th Edition
Čanžek Majhenič, Andreja i Bojana Bogovič Matijašić. "Antibiotics influence on lactic acid bacteria inhabiting gastrointestinal tract." Mljekarstvo, vol. 51, br. 2, 2001, str. 119-134. https://hrcak.srce.hr/1889. Citirano 22.02.2020.
Chicago 17th Edition
Čanžek Majhenič, Andreja i Bojana Bogovič Matijašić. "Antibiotics influence on lactic acid bacteria inhabiting gastrointestinal tract." Mljekarstvo 51, br. 2 (2001): 119-134. https://hrcak.srce.hr/1889
Harvard
Čanžek Majhenič, A., i Bogovič Matijašić, B. (2001). 'Antibiotics influence on lactic acid bacteria inhabiting gastrointestinal tract', Mljekarstvo, 51(2), str. 119-134. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/1889 (Datum pristupa: 22.02.2020.)
Vancouver
Čanžek Majhenič A, Bogovič Matijašić B. Antibiotics influence on lactic acid bacteria inhabiting gastrointestinal tract. Mljekarstvo [Internet]. 2001 [pristupljeno 22.02.2020.];51(2):119-134. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/1889
IEEE
A. Čanžek Majhenič i B. Bogovič Matijašić, "Antibiotics influence on lactic acid bacteria inhabiting gastrointestinal tract", Mljekarstvo, vol.51, br. 2, str. 119-134, 2001. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/1889. [Citirano: 22.02.2020.]

Sažetak
Bakterije mliječne kiseline (BMK) su uobičajeni sudionici crijevne
mikroflore ljudi i životinja. One imaju važnu ulogu u održavanju ravnoteže gastrointestinalne (GI) flore, na koju mogu utjecati različiti faktori poput prehrane (hrane) antimikrobnih supstancija i stresa. Pomoću makrodilucijske i mikrodilucijske metode u tekućoj podlozi te metode difuzije na agar pločama, određene su minimalne inhibicijske koncentracije (MIC) i minimalne baktericidne koncentracije (MBC) šest (6) antibiotika koji se svakodnevno upotrebljavaju u humanoj medicini za 8 sojeva BMK. Učinak penicilina G i ampicilina na BMK probavnog sustava testiran je također in vivo na laboratorijskim miševima. Laktobacili su se pokazali osjetljivim na penicilin
G, na ampicilin (derivati penicilina) i na eritromicin (makrozidni antibiotik) prilikom testiranja in vitro. Klindamicin (piranozidni antibiotik) je pokazao umjereni inhibicijski učinak. Svi sojevi BMK pokazali su se otpornim na kanamicin i neomicin (aminoglikozidni antibiotici). Od svih testiranih BMK posebno se otpornim na eritromicin i klindamicin pokazao L. salivarius IM 124. Učinak oralno primjenjenog ampicilina, na broj BMK u stolici miševa nije statistički dokazan. Utjecaj penicilina G na broj BMK kod miševa pokazao se signifikantnim, ali to nije bio slučaj s oralno primijenjenim BMK.

Ključne riječi
antibiotici; inhibicijski učinak; bakterije mliječne kiseline; probavni sustav

Hrčak ID: 1889

URI
https://hrcak.srce.hr/1889

[engleski]

Posjeta: 3.986 *