hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad
https://doi.org/10.18045/zbefri.2020.1.295

Pokretači ukupne faktorske produktivnosti u odabranim zemljama EU: kointegracijski pristup

Zoran Borović ; Faculty of Economics, University of Banja Luka, Banja Luka, BiH.
Mladen Rebić ; Faculty of Economics, University of East Sarajevo, Pale, BiH
Dalibor Tomaš ; Faculty of Economics, University of Banja Luka, Banja Luka, BiH

Puni tekst: hrvatski, pdf (2 MB) str. 295-315 preuzimanja: 11* citiraj
APA 6th Edition
Borović, Z., Rebić, M. i Tomaš, D. (2020). Pokretači ukupne faktorske produktivnosti u odabranim zemljama EU: kointegracijski pristup. Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci, 38 (1), 295-315. https://doi.org/10.18045/zbefri.2020.1.295
MLA 8th Edition
Borović, Zoran, et al. "Pokretači ukupne faktorske produktivnosti u odabranim zemljama EU: kointegracijski pristup." Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci, vol. 38, br. 1, 2020, str. 295-315. https://doi.org/10.18045/zbefri.2020.1.295. Citirano 11.08.2020.
Chicago 17th Edition
Borović, Zoran, Mladen Rebić i Dalibor Tomaš. "Pokretači ukupne faktorske produktivnosti u odabranim zemljama EU: kointegracijski pristup." Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci 38, br. 1 (2020): 295-315. https://doi.org/10.18045/zbefri.2020.1.295
Harvard
Borović, Z., Rebić, M., i Tomaš, D. (2020). 'Pokretači ukupne faktorske produktivnosti u odabranim zemljama EU: kointegracijski pristup', Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci, 38(1), str. 295-315. https://doi.org/10.18045/zbefri.2020.1.295
Vancouver
Borović Z, Rebić M, Tomaš D. Pokretači ukupne faktorske produktivnosti u odabranim zemljama EU: kointegracijski pristup. Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci [Internet]. 2020 [pristupljeno 11.08.2020.];38(1):295-315. https://doi.org/10.18045/zbefri.2020.1.295
IEEE
Z. Borović, M. Rebić i D. Tomaš, "Pokretači ukupne faktorske produktivnosti u odabranim zemljama EU: kointegracijski pristup", Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci, vol.38, br. 1, str. 295-315, 2020. [Online]. https://doi.org/10.18045/zbefri.2020.1.295
Puni tekst: engleski, pdf (2 MB) str. 295-315 preuzimanja: 14* citiraj
APA 6th Edition
Borović, Z., Rebić, M. i Tomaš, D. (2020). Total factor productivity drivers in the selected EU countries: Cointegration approach. Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci, 38 (1), 295-315. https://doi.org/10.18045/zbefri.2020.1.295
MLA 8th Edition
Borović, Zoran, et al. "Total factor productivity drivers in the selected EU countries: Cointegration approach." Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci, vol. 38, br. 1, 2020, str. 295-315. https://doi.org/10.18045/zbefri.2020.1.295. Citirano 11.08.2020.
Chicago 17th Edition
Borović, Zoran, Mladen Rebić i Dalibor Tomaš. "Total factor productivity drivers in the selected EU countries: Cointegration approach." Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci 38, br. 1 (2020): 295-315. https://doi.org/10.18045/zbefri.2020.1.295
Harvard
Borović, Z., Rebić, M., i Tomaš, D. (2020). 'Total factor productivity drivers in the selected EU countries: Cointegration approach', Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci, 38(1), str. 295-315. https://doi.org/10.18045/zbefri.2020.1.295
Vancouver
Borović Z, Rebić M, Tomaš D. Total factor productivity drivers in the selected EU countries: Cointegration approach. Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci [Internet]. 2020 [pristupljeno 11.08.2020.];38(1):295-315. https://doi.org/10.18045/zbefri.2020.1.295
IEEE
Z. Borović, M. Rebić i D. Tomaš, "Total factor productivity drivers in the selected EU countries: Cointegration approach", Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci, vol.38, br. 1, str. 295-315, 2020. [Online]. https://doi.org/10.18045/zbefri.2020.1.295

Sažetak
U ovom radu predstavit ćemo rezultate našeg istraživanja o TFP-u i njegovim glavnim pokretačima. U tu svrhu, naša se analiza temelji na uzorku od trinaest zemalja EU-a za razdoblje od 1995. do 2016. godine. U prvoj iteraciji procijenili smo TFP za odabrane zemlje. Glavni cilj ovog rada je utvrditi postojanje dugoročnog odnosa, tj. kointegracije između TFP-a i njegovih glavnih pokretača. Da bi to učinili, u drugoj iteraciji koristili smo relativno novi model ARDL (Autoregressive Distributed Lag) model koji su predložili Pesaran (1997) i Pesaran i Shin (1999). Dobiveni rezultati u ovom radu otkrivaju postojanje dugoročne veze, tj. kointegracija između TFP-a s jedne strane i istraživanja i razvoja i ICT-a s druge strane, potvrđujući osnovnu hipotezu da postoji dugoročan i statistički značajan odnos, tj. kointegracija između gore navedenih varijabli.

Ključne riječi
ekonomski rast; ukupna faktorska produktivnost; inovacije; Kob-Daglasova proizvodna funkcija; strane izravne investicije; istraživanje i razvoj; informatičke i komunikacione tehnologije

Hrčak ID: 240204

URI
https://hrcak.srce.hr/240204

[engleski]

Posjeta: 49 *