Izvorni znanstveni članak
Skulptura u urbanističkom usavršavanju renesansnog Dubrovnika
Igor Fisković
; Filozofski fakultet, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Saznanja o urbanističkom uređenju starog Dubrovnika kao činiocu jedinstvene umjetničke cjeline ovoga grada su oživljena posljednjih godina radovima na obnovi njegove povijesne jezgre1. Osim što su otkriveni dosad nepoznati spomenici iz vremena utcmeljivanja grada, razjašnjen je rast najznačajnijih zgrada, a na mnoga otvorena pitanja utiru se odgovori provjerljivi s više dokaza negoli se raspolagalo u prijašnjim istraživanjima. Neophodno je stoga ta istraživanja dopuniti i pogledom na međuprožimanje vrsta likovnog stvaralaštva s osobitim obzirom na renesansno doba u kojem su takva nastojanja bila vrlo izražena. Cilj je pak ovoga osvrta da ukaže koliko je i kako skulptura služila stilskome usavršavanju ondašnjega lika primorskoga grada, postajući čak pokretač općeg umjetničkog napretka. A u tome valja odmah istaknuti uvjerenje da je specifična politička povijest Dubrovnika, odnosno stalnost njegova društvenog uređenja, uvelike odredila razmjere i sadržaje tog postupka. Sagledavamo ga, dakle, kao tipičnu tekovinu jednog povijesno umjetničkog razdoblja, ali i osobitost kulturnog izraza jedinog dugovjekoga grada-države na tlu južnoslavenskih zemalja.
Ključne riječi
kiparstvo; Dubrovnik; renesansa
Hrčak ID:
241400
URI
Datum izdavanja:
20.6.1988.
Posjeta: 916 *