Pregledni rad

Kristina Džin ; Centro internazionale di ricerche Archeologiche Brioni – Medolino Archeologiche Brioni – Medolino

Sažetak

Meranski metalurški
industrijalac Paul Kupelwieser, roden 1843. g. u Becu, kupivši 1893. g. Brijunsko otocje, zreli
dio svog života (1893.-1919.) posvetio je prirodnom i gospodarskom preobražaju arhipelaga
uz istovremeno poštivanje i promicanje arheološke baštine i opcekulturnih vrijednosti.
Kupelwieser je po preporuci Odjela za šumarstvo Pokrajinske uprave u Trstu uz pomoc
šumarskog strucnjaka Alojza Cufara (Zuffar)4, koji je s obitelji 1894. preselio na Brijune i
preuzeo dužnost upravitelja imanja, sanirao biljni pokrov uz izgradnju rasadnika s
mediteranskim šumskim i parkovnim sadnicama, vršio sustavnu melioraciju zemljišta,
uredenje šuma i parkova, staza i prometnica.
Svijestan arheološke i kulturno-povijesne baštine potakao je arheologa RudolfaWeisshäupla
i konzervatora Antona Gnirsa na iskapanje i konzervaciju kulturno-povijesnih lokaliteta i
gradevina (rimske vile rustike: Kolci, Madona, Verige, Sv. Nikola, Vanga, Ribnjak;
rezidencijski maritimni kompleks Verige; crkve sv. Marije, sv. Petra, sv. Germana, sv. Roka),
a ulagao je i promovirao skulptorsko i likovno stvaralaštvo, uvjetno nazvano «brijunskim
umjetnickim krugom». Kupelwieser je kao mecena na otocju ugostio tada vodece umjetnike
tri velika umjetnicka becko/europska pravca: Huga Charlemonta, Paula Ressa, Josefa
Engelharta i Caspara von Zumbuscha i dr. Slikar H. Charlemont izradio je na Brijunima
stotinjak slika od kojih je 70 izloženo 1908. godine u Becu. Dio Charlemontovih slika vracen
je po želji Kupelwiesera na Brijune. Becki slikar Paul Ress oslikao je brojne brijunske pejzaže
koji su poznati njegovi motivi na sacuvanim starim razglednicama Brijuna. Tako je na jednoj
razglednici bila otisnuta i slika otoka Vange nadvojvodkinje Marije Josephe iz 1911. godine.
Paul Kupelwieser, vizionar i poštovatelj arheološke i kulturno-povijesne baštine Brijunskog
otocja pocetkom 20. stoljeca uzdigao ga je na razinu svjetski poznatog mondenog ljetovališta
austrougarske i europske aristokracije i svjetskih financijskih magnata i oplemenio brijunski
ugodaj brojnim arheološkim otkricima i konzerviranim spomenickim lokalitetima.

Ključne riječi

Hrčak ID:

241661

URI

https://hrcak.srce.hr/241661

Datum izdavanja:

15.6.2018.

Podaci na drugim jezicima: talijanski

Posjeta: 640 *