Atti, Vol. XLI No. 1, 2011.
Izvorni znanstveni članak
Maurizio Levak
; Università Juraj Dobrila di Pola
Sažetak
Najpoznatiji izvor za prou~avanje
istarskog ranosrednjovjekovlja, izuzetno bogat podacima za politi~ku,
gospodarsku i pravnu povijest poluotoka, koji ne govori samo o odnosima
za frana~ke vladavine, u doba koje je nastao, nego i o razdoblju prethodne,
bizantske uprave, isprava je s Ri‘anskog sabora, skupa koji je odr‘an oko
804. godine u okolici Kopra. Na tom su sudskom ro~i{tu istarski posjednici
iznijeli niz optu‘aba na ra~un grade{kog patrijarha, lokalnih biskupa i
frana~kog vojvode Ivana kao predstavnika nove vlasti i novog, feudalnog
poretka. Me|u pritu‘bama na postupke vojvode posebno se isti~u one da
je gradskim op}inama i Crkvi oduzeo nenaseljene i neobra|ene zemlje te
na njih naselio Slavene. Autor je u radu poku{ao sagledati sve aspekte
vojvodine kolonizacije, od njezinih motiva i ciljeva do pitanja kada ju je i
kako Ivan proveo, odakle je koloniste doveo i {to je s njima bilo nakon
Ri‘anskog sabora. Pomna ra{~lamba relevantnih mjesta u tekstu isprave s
Ri‘anskog sabora pokazala je kako nema osnova za pretpostavku o
izvanistarskom podrijetlu koloniziranih Slavena. Iz toga proizlazi da se je
radilo o unutaristarskoj organiziranoj migraciji stanovni{tva koja je bila
dijelom vojvodine politike slabljenja mo}i starog istarskog posjedni~kog sloja
te ja~anja vlastitog polo‘aja. Uz svoje gospodarske razloge, napu~ivanje
nenaseljenih zemlji{ta i privo|enje obradi zapu{tenih zemalja imalo je tako
i politi~ke poticaje. Vojvoda Ivan je zato na Ri‘anskom saboru popustio
u svim pitanjima osim u povratu spornih zemalja, {to zna~i i da su Slaveni,
ustrojeni u vlastite op}ine, ostali na koloniziranom podru~ju. Pored toga,
istra‘ivanje je pokazalo da je pitanje udaljavanja Slavena sa zemlji{ta na
koja su bili kolonizirani historiografski konstrukt, to jest da istarski
posjednici to nisu ni tra‘ili od vojvode.
Ključne riječi
Hrčak ID:
241853
URI
Datum izdavanja:
8.6.2012.
Posjeta: 758 *