Izvorni znanstveni članak

Rino Cigui ; Centro di ricerche storiche Rovigno

Sažetak

Nakon {to je Istra dospjela pod austrijsku
vlast, jugoisto~ne granice habsbur{ke monarhije i obalna podru~ja sjevernog
Jadrana stekla su temeljnu ekonomsku i zdravstvenu va‘nost, jer su postale
prve crte obrane protiv zaraznih bolesti koje su se s Istoka premje{tale
prema europskom kontinentu prate}i trgovinske puteve. Austrijska vlada je,
da bi ograni~ila {irenje zaraza, primijenila niz preventivnih mjera, me|u
kojima je, mo‘da, jedino stvaranje lazareta osiguravalo odre|eni stupanj
za{tite od u~estalog {irenja bole{tina. Upravo su zarazne i epidemijske
bolesti, koje su se stolje}ima ukr{tavale sa sredozemnim i jadranskim
trgovinskim rutama, potaknule razvoj takvih ustanova ~ija teritorijalna
rasprostranjenost jasno ukazuje na opse‘no {irenje zaraza i na veliku va‘nost
izolacije kao mjeri prevencije. Austrijske vlasti, koje nisu nikad prestale
primijenjivati sva raspolo‘iva sredstva za za{titu javnog zdravstva na svojim
prostranim teritorijama i obranu stanovni{tva od smrtonosnih napada kuge,
projektirale su 1815. izgradnju lazareta i karantenske luke u Istri kao
dodatak onim ve} postoje}im u Trstu i Rijeci. Ostvarenje te zamisli,
me|utim, nije nikad dovr{eno, a na cijelom sjevernojadranskom podru~ju
nastavili su djelovati samo rije~ki lazaret sv. Franje i tr{}anski sv. Tereze,
kojeg je u drugoj polovici 18. stolje}a zamijenio onaj sv. Bartolomeja. Ovaj
posljednji je prestao s djelovanjem, nakon ~etrdeset godina aktivnosti, po
zavr{etku Prvog svjetskog rata te je postao vojno vlasni{tvo.

Ključne riječi

Hrčak ID:

241856

URI

https://hrcak.srce.hr/241856

Datum izdavanja:

8.6.2012.

Podaci na drugim jezicima: talijanski

Posjeta: 604 *