Izvorni znanstveni članak

Rino Cigui ; Centro di ricerche storiche Rovigno

Sažetak

Na temelju podataka
iz mati~nih knjiga umrlih i lije~ni~kih izvje{taja, autor u ovom doprinosu
rekonstruira epidemije gladi i pjegavog tifusa koje su pogodile Rovinj 1817.
godine s te{kim dru{tvenim, gospodarskim i demografskim posljedicama.
Dugi niz kriza koje su poga|ale pokrajinu tijekom stolje}a dosegnule su
svoj vrhunac 1817. kada se na poluotok obru{ila uni{tavaju}a pandemija
gladi i neishranjenosti pra}ena bole{tinama kao {to je pjegavi tifus,
odgovoran za zadnju veliku epidemiju razdoblja ancien régime. Dodatnu
tjeskobu op}oj slici davali su nezadavoljavaju}i uvjeti u kojima su se nalazili
istarski gradi}i, generalno obilje‘eni strukturnim nedostacima urbanog
ure|enja, {to je na{kodilo organizaciji ‘ivota zajednice, pogotovo u odnosu
na higijenske navike i na snabdijevanje stanovni{tva vodom i hranom. U
uvjetima degradacije dru{tva i sredine pro{irile su se u{i kao prenosnici
bolesti koja se bez pote{ko}a pro{irila na stanovni{tvo i napala ve}
oslabljena tijela uslijed gladi. Me|u obalnim gradovima Rovinj je, svakako,
onaj koji je najvi{e pretrpio zbog zaraze. Djelovanje pjegavog tifusa se
puno vi{e odrazilo na mortalitet stanovni{tva nego neishranjenost i u tome
se Rovinj razlikuje od ostalih poluoto~kih mjesta, pogotovo onih u sredi{njoj
Istri gdje se velika smrtnost treba pripisati najvi{e nedostatku hrane.

Ključne riječi

Hrčak ID:

241895

URI

https://hrcak.srce.hr/241895

Datum izdavanja:

3.6.2011.

Podaci na drugim jezicima: talijanski

Posjeta: 443 *