Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

Elisabetta D'Erme ; Trieste


Puni tekst: talijanski pdf 7.572 Kb

str. 505-551

preuzimanja: 340

citiraj


Sažetak

Istra
i Dalmacija su tijekom XIX. stoljeéa predstavljale ekskluzivnu
destinaciju za neumorne engleske pisce, a nalazile su se izvan
tadasnjih krugova nastajuéeg masovnog turizma. Velika Britanija, u
okvirima zastite svoje zone utjecaja, bila je veoma zainteresirana za
razliCite geopoliticke realnosti na Balkanu i na istocnoj Jadranskoj
obali te je sa zanimanjem pratila razvoj napetosti koje su se
pojavljivale unutar Osmanlijskog carstva i Austro-ugarskog carstva.
Britanski su putnici u tim regijama cesto zamijenjivani za spijune,
a znacajan obim putopisa koje su objavljivali nakon povratka u
domovinu bio je Citan kao svojevrstan oblik obavjestajnog djelovanja.
Privlacnost lstre i Dalmacije bila je vezana i uz mitoloski zanos
prema Iliriji, prema rusevinama i ostacima iz rimskog doba,
carolijama istoka, najprije bizantskog, a zatim osmanlijskog te
pogotovo prema mletackoj ostavstini jos uvijek snazno prisutnoj u
svim gradovima jadranske obale. Ilirija - kao u shakespearovoj
"Dvanaestoj noéi" - bila je egzoticno mjesto, mastovito, koje je
budilo tipicnu britansku sklonost prema putovanjima i otkrivanjem.
Vise od dvadesetak britanskih putopisaca ostavilo nam je svjedocanstva
o tom razdoblju, a danasnjem citaocu nude vise informacija o
karakteru i viktorijanskim predrasudama njih samih nego o mjestima
koja su posjetili. Veéina njih se ograniCila na doslovno prepisivanje
opisa koja se nalaze u enciklopedijskom djelu opata Alberta Fortisa
Put po Dalmaciji, objavljenog u Londonu 1778. Ovaj esej dubinski
istrazuje razlicite "poglede" tih nemirnih viktorijanaca na dalmatinske
i istarske stanovnike, privilegirajuéi etno-antropolosku i imperijalnokolonijalnu
interpretaciju tipicnu za to razdoblje, razmatrajuéi
svjedocanstava koja su ostavili na primjer arheolog sir John Gardner
Wilkinson, velecasni John Mason Neale, vojnik James Creagh, Emily
Anne Beaufort, vikontesa Strangford, arhitekt sir Thomas Graham
Jackson i diplomat Andrew Archibal Paton (sva su djela neobjavljena
u Italiji). Putnici u potrazi za svojom kulturnom superiornoséu
sudaraju se s opomenama koje salju rusevine Rima, Venecije
Bizanta: nijedno carstvo nije vjecno, pa ni ono britansko.

Ključne riječi

Hrčak ID:

241956

URI

https://hrcak.srce.hr/241956

Datum izdavanja:

22.5.2009.

Podaci na drugim jezicima: talijanski

Posjeta: 663 *