Izvorni znanstveni članak

Slaven Bertoša ; Università Juraj Dobrila di Pola

Sažetak

Istarska povijest srednjeg
i ranog novog vijeka, njezine gospodarske, populacijske, zdravstvene
i ambijentalne prilike, jednim su dijelom vezane za kuzne epidemije,
koje su se cesto obarale na njezina gradska i seoska podrucja. Veé
su i suvremenici jasno uocavali njihov katastrofalni ucinak te njihove
teske dalekosezne posljedice. Unatoc tome, u istarskoj je
historiografiji pojava kuge povrsno obradena. Moze se uoCiti
odredeni znanstveni paradoks: dok se, s jedne strane, gotovo u svim
povijesnim prikazima epidemijama kuge pripisuje apokalipticna uloga
u opéem propadanju istarskoga gospodarstva i stanovnistva, s druge
strane, zacuduje Cinjenica da je u XIX. stoljeéu samo jedan jedini
prilog posveéen kugi! Ako se izuzmu dv a rada s demografskim
pristupom, koja obraduju kuznu posast 1630.-1632. u Istri, a posebice
u Kopru, te jedan clanak s pretdito medicinskom tematikom, stupanj
istrazenosti ovog dramaticnog fenomena istarskog drustva dozivio je
tek neznatne pomake. Na ovom je mjestu ispisana kronologija do
sada poznatih epidemija kuge u Istri, tj. na podrucju koje se nalazilo
unutar Republike Sv. Marka. Sredisnji dio poluotoka (Pazinska
kndija), pod vlaséu Kuée Austrije, do sada nije istrazen; nijedan
povjesnicar nije prouCio dokumentirana vrela u arhivima u Grazu i
Becu, pisana tesko Citljivom kurzivnom goticom. Kuzne su epidemije
imale veliki utjecaj na kretanje ziteljstva, na populacijske
gospodarske krize u Istri. One su nesumnjivo bile glavni Cimbenik
depopulacije i gospodarskog nazatka. Na ovo potonje svakako je
utjecao i periferni polozaj Istre kao jedne od etapnih stanica na
putu mletackih galija prema Levantu, ali i opéa kriza u koju je
zapala Venecija nakon velikih zemljopisnih otkriéa.

Ključne riječi

Hrčak ID:

242033

URI

https://hrcak.srce.hr/242033

Datum izdavanja:

6.6.2008.

Podaci na drugim jezicima: talijanski

Posjeta: 1.425 *