Pregledni rad

Silvia Zanlorenzi ; Trieste

Sažetak

Ovaj drugi esej o Georgu Hiitterottu razlikuje
se od prvog po ogranicenom geografskom podrucju istrazivanja koje
je svedeno samo na njegovo djelovanje u Julijskoj Krajini, s obzirom
da se u prvoj studiji pokusao mjeriti njegov znacaj i na evropskom
nivou.
Podaci ukazuju da je i u glavnom sjevernojadranskom gradu
fenomen japanologije imao svoj specifican tijek sa znacajnim
licnostima i manifestacijama. U umjetnickim okvirima bili su to na
primjer Carlo Wostry i Argio Orell, oboje Clanovi Trséanskog
umjetnickog kruga (Circolo Artistico Triestino) koji su priredili dvije
izlozbe s japanskom tematikom, a oddane su 1908., odnosno 1912.
godine. Slijedom toga analiziran je razliCit utjecaj japanske umjetnosti
na ta dva Trséana. U knjizevnom kontekstu otkriveno je da se cak
i Umberto Saba okusao u poetskim eksperimentima cija metricka
struktura i saddaji pokazuju jasnu i namjernu "japanologiju".
Cilj istrazivanja je bio da se Hiitterott na neki naCin poveze
s kulturnim miljeom u kojem su se kretali njegovi gore navedeni
sugradani, a o njegovom sudjelovanju pronadeni su tragovi u
diplomatsko-institucionalnim okvirima. Hiitterott je bio kao pocasni
konzul Japana aktivno ukljucen u realizaciju velikog medunarodnog
dogadaja, odnosno u rujna 1907. stigle su dvije japanske krstarice
u sluzbeni posjet, a njihovu je posadu primio i sam car Franjo Josip
u Becu.
Analizirajuéi zatim mrdu njegovih profesionalnih i osobnih odnosa
u Trstu, ponovo se pojavio znacajan "rovinjski trag" kojeg je trebalo
istraziti. U prvoj polovici osamdesetih godina 19. stoljeéa Hiitterott je
bio medu osnivaCima Austrijskog drustva za ribolov i uzgoj morskih
riba, a listajuéi popis Clanova otkrili smo medu njima i Mattea
Campitellija, tadasnjeg rovinjskog gradonacelnika, kao lokalnog predstavnika.
Vrlo je vjerojatno da se u tim okolnostima kasnije razvio
sretan odnos izmedu istarskog gradiéa i trséanskog baruna.
Na kraju, i u ovom prilogu veliki je prostor posveéen njegovom
interesu za umjetnost, o cemu svjedoce i tadasnje kronike, a izvrsena
je i kratka ekskurzija u dio predmeta koji se cuvaju u Zavicajnom
muzeju grada Rovinja.

Ključne riječi

Hrčak ID:

242038

URI

https://hrcak.srce.hr/242038

Datum izdavanja:

6.6.2008.

Podaci na drugim jezicima: talijanski

Posjeta: 825 *