hrcak mascot   Srce   HID

Original scientific paper

Egidio Ivetic ; Centro di ricerche storiche Rovigno

Fulltext: italian, pdf (9 MB) pages 151-203 downloads: 88* cite
APA 6th Edition
Ivetic, E. (1998). FINANZA PUBBLICA E SISTEMA FISCALE NELL'ISTRIA VENETA DEL SEI-SETTECENTO. Atti, XXVIII (1), 151-203. Retrieved from https://hrcak.srce.hr/242714
MLA 8th Edition
Ivetic, Egidio. "FINANZA PUBBLICA E SISTEMA FISCALE NELL'ISTRIA VENETA DEL SEI-SETTECENTO." Atti, vol. XXVIII, no. 1, 1998, pp. 151-203. https://hrcak.srce.hr/242714. Accessed 14 May 2021.
Chicago 17th Edition
Ivetic, Egidio. "FINANZA PUBBLICA E SISTEMA FISCALE NELL'ISTRIA VENETA DEL SEI-SETTECENTO." Atti XXVIII, no. 1 (1998): 151-203. https://hrcak.srce.hr/242714
Harvard
Ivetic, E. (1998). 'FINANZA PUBBLICA E SISTEMA FISCALE NELL'ISTRIA VENETA DEL SEI-SETTECENTO', Atti, XXVIII(1), pp. 151-203. Available at: https://hrcak.srce.hr/242714 (Accessed 14 May 2021)
Vancouver
Ivetic E. FINANZA PUBBLICA E SISTEMA FISCALE NELL'ISTRIA VENETA DEL SEI-SETTECENTO. Atti [Internet]. 1998 [cited 2021 May 14];XXVIII(1):151-203. Available from: https://hrcak.srce.hr/242714
IEEE
E. Ivetic, "FINANZA PUBBLICA E SISTEMA FISCALE NELL'ISTRIA VENETA DEL SEI-SETTECENTO", Atti, vol.XXVIII, no. 1, pp. 151-203, 1998. [Online]. Available: https://hrcak.srce.hr/242714. [Accessed: 14 May 2021]

Abstracts
U ovome radu autor opisuje strukturu gospodarstva i poreznog
sustava u lstri za mletacke vlasti i to od 1584. do 1707.
Pokrajina je u institucionalnom smislu utcmeljena 1584. uspostavom sudske
vlasti u Kopru koju obnasa mjesni gradonacelnik i kapetan, a za financiranje
te sluzbe opéinska riznica pretvorena je u pokrajinsku komoru iako su se u
Mletackoj lstri ubirale samo dvije do tri vrste pristojbi. U stvari, pokrajina je
bila razdijeljena u 17 jedinica, odnosno 16 nacelnistava, a Rasporska kapetanija
nije bila do skup opéinskih blagajni od kojih je svaka upravljala vlastitim
prihodima i troskovima kao i plaéom mjesnog starjesine (rektora) koji je inace
dobivao uobicajenu plaéu izravno iz Venecije. Takozvane porezne komore cije
je sjediste bilo u Kopru i Buzetu kao najveée javne provincijske riznice,
predstavljale su nesto vise od opéinskih blagajni; u njih su se slijevali indirektni
porezi, odnosno pristojbe iz gradskog, gradonacelnickog i provincijskog
nadlestva. U mletackoj Istri nikada se nije ubirao porez na zemlju, a od
izravnih poreza na podrucju provincije naplaéivala se samo kolarina koja je u
drugoj polovici XVII. stoljeéa pretvorena u glavarinu, sto se opet odredivala
na razini na temelju gospodarske moéi giave obitelji.
Opéine su se financirale od brojnih poreza na potrosnju (hranarina, porez
na gostionice, tijeske, m! i nove) te od ponekog izravnog poreza (pravo n a
koristenje opéinskog zemljista koji se ubirao od seljaka), porez na bracere, a
osobito od zakupa pasnjaka (porez na ispasu), dok se u obalnom podrucju
ubirao porez na ribarenje.
Sveukupno je 18 opéina raspolagalo s vise od dvjesta pristojbi. Situacija
u lstarskoj pokrajini liCila je na decentralizirani agregat koji nadgleda koparski
gradonacelnik i kapetan. Zbog rascjcpkanosti bilo je tu mnogo relativno
siromasnih opéina. Iz tog razloga glavni grad cesto intervcnira pruzajuéi pomoé
u gradevinskim rekonstrukcijama ili u slucaju nepogoda. Porezno optereéenje
istarskoga podanika bilo je daleko lakse u odnosu na mletacko zalede, no teze
od onoga u Dalmaciji.
Ako je i bilo poreznog tereta, za to nije bila odgovorna driava ili rektorovi
troskovi, veé nastaje zbog opéinskih troskova iz kojih se veéim dijelom pokrivaju
plaée mjesnih upravnih slojeva. Zamjeéuje se takoder razliCit raspored
poreznoga optereéenja izmedu sjevernih sjcdista gradonacelnika, kao sto su
Kopar i Piran, gdje je ono bilo znatnije spram ostalih podrucja pokrajine koja
su bila manje optereéena zbog toga sto se radilo o manje razvijenim krajevima.
Naposljetku, kako u XVII., tako i u XVIII. stoljeéu, zabiljeiena je utaja poreza
znatnih razmjera, a krijumcarenje se prosirilo na pokrajinu kao neka vrsta
"sive ekonomije". Uostalom, pred nama je primjcr gospodarstva i poreznog
sustava prijasnjeg razdoblja, koji je bio dovoljno elastican i permisivan te tako
nije pomutio mjesnu autonomiju ni pobudio ekonomsku konjunkturu.

Hrčak ID: 242714

URI
https://hrcak.srce.hr/242714

[italian]

Visits: 156 *