Izvorni znanstveni članak

Ivano Cavallini ; Docente al Conservatorio di musica «G. Tartini» Trieste

Sažetak

Clanak saddi neke vijesti o muzickom zivotu XVI stoljeéa pri «Accademia
Palladia» u Kopru, gdje su se na sastancima izvodili madrigali
koje su sastavljali sami clanovi akademije i raspravljala filozofska
i glazbena pitanja.
Clanovima te akademije pripadaju jos i razgovori Deset od sto ljubavnih
sumnja, koji zauzimaju citavo poglavlje posveéeno disciplini
(1590, ali je izdanje iz 1621). Giambattista Zarotti, naime, raspravlja
tehnickom vjestinom o platonskoj ideji ljepote, o njezinim vezama s
muzikom i o ideji harmonije.
Sluzeéi se aluzijama pjesnicke naravi - ili tipicnim nacinom ljubavnih
rasprava - dijalog, u novoj humanistickoj dimenziji, ozivljava
topoi antickog muzickog znanja. Tako bivaju ponovno cijenjeni znameniti
odlomci iz Platona (Republika X 617b, Timej 47d), Boecija (De
lnstitutione musica), Ficina (De Triplici vita) i takoder iz Homerove
lljiade te iz Ovidijevih Metamorfoza.
U Zarottijevoj raspravi pojam harmonije rastavlja se na vise nacina,
kako se u staro doba shvaéao taj termin, tj. kao fizicka harmonija
mikrokozma, fizioloska harmonija ziyotnih sokova (Galen), kozmicka
harmonija nebeskih tijela i umjetna harmonija (muzika koju covjek
izvodi pjesmama i zvukovima) . Dva obrasca pokazuju zatim spoj tih
< uporeduje nacine grcke ljestvice, s imenima muza u klasicnoj
i zidovskoj verziji. Termin < zidovske kabale, nema veze u suvremenoj muzickoj literaturi, ako se
izuzme De Harmonia mundi Francesca Zorzi-ja Veneta (1525). Moze se,
dakle, smatrati da je rad Zorzi-ja utjecao na koriSéenje od strane Zarottija
toliko nenaviknutih elemenata, ali se moze i dodati da oblik
eseja, i slijed obradenih predmeta, evociraju Il od Marinovih Dicerie
sacre (Sveta govorkanja).

Ključne riječi

Hrčak ID:

242958

URI

https://hrcak.srce.hr/242958

Datum izdavanja:

6.11.1987.

Podaci na drugim jezicima: talijanski

Posjeta: 600 *