Izvorni znanstveni članak

Marija Škiljan ; Museo storico della Croazia - Zagabria

Sažetak

Uvodni je dio posveéen definiranju i razlikovanju pojmova protohistorije,
kao vremena koje neposredno prethodi historiji nekog podrucja
u kojem ono samo jos nema pisanih spomenika ali se veé javlja u pisanim
dokumentima drugih naroda i regija, i protoantike, kao kulturnog
i civilizacijskog razdoblja u kojem neki kraj dolazi u kontakt s duhovnim
i materijalnim produktima antike ali ne prihvaéa jos sve njezine elemente
i strukture. Istra u protohistorijskim i protoantickim okvirima
osnovna je tema radnje.
Zatim je dat kratak prikaz historijskih dogadaja relevantnih za
istarsko podrucje u to doba.
U centralnom je dijelu obradena gradinska kultura u Istri, karakteristicna
za protohistorijsko i protoanticko razdoblje, iz razlicitih aspekata.
Navedeni su osnovni anticki literarni izvori o Istri i Histrima, od
pjesnika Alkmana i historicara Hekateja iz Mileta do Plinija, Pomponija
Mele i rimskih epigrafskih spomenika, uz njihovu djelomicnu interpretaciju.
Isto je tako spomenuta vaznija literatura o dosadasnjim istrazivanjima
istarskog podrucja.
U odjeljku o urbanistickoj situaciji dat je geografski i kronoloski
pregled istarskih gradina, moguénost njihove tipologije prema funkciji
i prema nacinu i obliku gradnje, a razmotren je i njihov kontinuitet i
retencije u rimsko doba. Tome je pridodan i pregled sacuvanih nekropola
(s pokusajem njihove tipologije) i u njima pronadenih materijalnih
ostataka. Na osnovi toga moze se doéi i do izvjesnih zakljucaka o
odnosu materijalne i duhovne kulture, a onomasticka i toponomasticka
analiza s prikazom epigrafskih spomenika sluZi i kao temelj za razmatranje
relacija autohtonog stanovniStva i rimskih osvajaca.
Ove premise dopustaju da se u zakljucnom dijelu postave neki problemi
vezani uz Istru u protoantici i protohistoriji: medu njima je i
problem porijekla i nastanka kastelijera, problem etnicke pripadnosti
Histra i njihova odnosa prema Ilirima, problem drustvenog uredenja
koje bi odgovaralo gradinskoj kulturi, te, u prvom redu, problem, i
socioloski i '«kulturoloski», relacije Histra i antickih civilizacija. Na ta
pitanja rad, dakako, moze dati samo djelomicne odgovore, i trebalo
bi da on posluzi kao jedna od osnova za njihovo razrjesavanje.

Ključne riječi

Hrčak ID:

243155

URI

https://hrcak.srce.hr/243155

Datum izdavanja:

12.12.1980.

Podaci na drugim jezicima: talijanski

Posjeta: 1.060 *