hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Giancarlo Muciaccia

Puni tekst: talijanski, pdf (15 MB) str. 7-112 preuzimanja: 19* citiraj
APA 6th Edition
Muciaccia, G. (1977). GLI STATUTI DI VALLE D'ISTRIA. Atti, VII (1), 7-112. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/243293
MLA 8th Edition
Muciaccia, Giancarlo. "GLI STATUTI DI VALLE D'ISTRIA." Atti, vol. VII, br. 1, 1977, str. 7-112. https://hrcak.srce.hr/243293. Citirano 13.04.2021.
Chicago 17th Edition
Muciaccia, Giancarlo. "GLI STATUTI DI VALLE D'ISTRIA." Atti VII, br. 1 (1977): 7-112. https://hrcak.srce.hr/243293
Harvard
Muciaccia, G. (1977). 'GLI STATUTI DI VALLE D'ISTRIA', Atti, VII(1), str. 7-112. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/243293 (Datum pristupa: 13.04.2021.)
Vancouver
Muciaccia G. GLI STATUTI DI VALLE D'ISTRIA. Atti [Internet]. 1977 [pristupljeno 13.04.2021.];VII(1):7-112. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/243293
IEEE
G. Muciaccia, "GLI STATUTI DI VALLE D'ISTRIA", Atti, vol.VII, br. 1, str. 7-112, 1977. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/243293. [Citirano: 13.04.2021.]

Sažetak
Autor donosi tumacenje baljanskom statutu iz 1467.god.sto ga je pronasao u dvije rukopisne kopije (jednu u Rijeci, kod Historijskog arhiva, a drugu u Trstu, u knjiznici Prizivnog suda (Biblioteca della Corte d'Appello), ne priddavajuéi se reda poglavlja samoga statuta, kojih ukupno, prema kompletnoj rijeckoj kopiji, ima 158, veé ih gru­pira prema gradi u svakom poglavlju. Rad pocinje s kratkim historijskim osvrtom na zbivanja u Balama u razdoblju koje prethodi redakciju statuta. Pisac napominje kako se od Bala, starog castruma uklopljenog u rimski sistem obrane juzne Istre, u ranom Srednjem vijeku ne da prakticno pronaéi nikakva vijest. Castrum se opet pojavljuje u historijskim izvorima tek prema polovici desetog stoljeéa, i zapravo je pouzdano da je onih godina bio pod poreckim utjecajem. Na poèetku XIII stoljeéa, premda se produéje uvijek nalazilo pod vlaséu Akvilejskog patrijarhata, Bale su dospjele u krug pulskog utjecaja, sto se kasnije pokazalo vlaséu Castropola nad istim castrumom, sada veé razvijenim u komunu (iako je o toj evoluciji nemoguée utvrditi tocan kronoloski termin). Kako bi izbjegle tom gospodstvu i podloznosti u odnosu na Patrijarha, Bale se preda­dose 1331. Veneciji koja otada salje, kako je obicavala na sva svoja podrucja, svoga nacelnika. Statuti, predmet autorova proucavanja, plod su onoga sto su Baljani, u pogledu autonomije, uspjeli postiéi od venecijanske republike. Komentar statutu podijeljen je u tri dijela od kojih je prvi pos­veéen administrativnom pravu; iz studija tih normi, koje se odnose na djelovanje opéinskih organa i na neke zabrane u pogledu javnoga zdravlja, dolazi se do pomisli da je opéina Vallis imala veoma gipku i za to vjerojatno prilicno efikasnu administraciju. Slijedi studija normi kaznenog prava, iz kojih se zakljucuje da nisu Baljanima bila nepoznata veéa dostignuéa kaznene znanosti onog vremena jer su se postovala neka nacela pravicnosti koja bi se mogla definirati da spadaju ne samo u bilo koju pravnu civilizaciju, veé u civilizaciju u strogom smislu. Autor, osim toga, napominje da se kazne (prema onom vremenu) imaju smatrati prilicno blagima. Napokon dolazi gradansko pravo, jedini dio statuta koji se stvarno potpuno primjenjivao, dok su <

Hrčak ID: 243293

URI
https://hrcak.srce.hr/243293

[talijanski]

Posjeta: 56 *