hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Gino Bandelli

Puni tekst: talijanski, pdf (3 MB) str. 113-136 preuzimanja: 54* citiraj
APA 6th Edition
Bandelli, G. (1977). LA QUESTIONE DEI CASTELLIERI. Atti, VII (1), 113-136. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/243295
MLA 8th Edition
Bandelli, Gino. "LA QUESTIONE DEI CASTELLIERI." Atti, vol. VII, br. 1, 1977, str. 113-136. https://hrcak.srce.hr/243295. Citirano 15.04.2021.
Chicago 17th Edition
Bandelli, Gino. "LA QUESTIONE DEI CASTELLIERI." Atti VII, br. 1 (1977): 113-136. https://hrcak.srce.hr/243295
Harvard
Bandelli, G. (1977). 'LA QUESTIONE DEI CASTELLIERI', Atti, VII(1), str. 113-136. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/243295 (Datum pristupa: 15.04.2021.)
Vancouver
Bandelli G. LA QUESTIONE DEI CASTELLIERI. Atti [Internet]. 1977 [pristupljeno 15.04.2021.];VII(1):113-136. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/243295
IEEE
G. Bandelli, "LA QUESTIONE DEI CASTELLIERI", Atti, vol.VII, br. 1, str. 113-136, 1977. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/243295. [Citirano: 15.04.2021.]

Sažetak
l. U proucavanju pitanja gradina uzela se dosada kao polazna tocka relativno nedavno razdoblje, godine koje idu priblizno od 1850, kada je historicar C. von Czoernig st. formulirao hipotezu da su gradine keltskog porijekla, do 1870, kad su, suprotno Kandlerovoj tezi da su rimskog porijekla, A. Covaz i T. Luciani potvrdili njihovu prethisto­ricnost. Dvije su svrhe ovoga rada: rekonstrukcija, mnogo analiticnija od ucinjenoga u proslosti, prvih faza paletnoloskog istrazivanja u Ju­lijskoj Kranjini i u Istri; uokvirenje njegove problematike u siroj perspektivi rodenja i razvoja prethistorij ske znanosti u Evropi i u Italiji. 2. Ispituju se prije svega narodne predaj e o gradinama. U njima je kronoloski i etnicki okvir tih spomenika razlicit, jer se odnosi sad na legendarna vremena i narode, sada na rimsko doba. 3. U ucenoj predaji interes za gradine javlja se relativno kasno. Ipak veé u XVUI st. jedan ucenjak kao G. D. Bertoli iznosi hipotezu da su furlanske gradine rimskog porijekla. 4. Teorije trséanskih i istarskih historicara o etnickoj strukturi njihovih zemalja u predrimsko doba, izvedene iz klasicnih pisaca i iz Biblije, veoma su razlicite. Kandler, koji prerano ulazi u tu debatu, pretpostavlja postojanje dvaju predrimskih etnickih slojeva: prvog keltskog, koji on smatra autoktonim potisnutog, dola­skom drugog naroda, prema unutrasnjosti, tj . <

Hrčak ID: 243295

URI
https://hrcak.srce.hr/243295

[talijanski]

Posjeta: 93 *